OMOGUĆAVA
I što možemo već sada učiniti da bismo živjeli zelenije?
Piše Sandra Carić Herceg
U prošloj godini u atmosferu je otišlo približno 52,7 milijardi tona ugljičnog dioksida nastalog ljudskim djelovanjem, što izravno šteti okolišu i prijeti kvaliteti našeg života. Ta brojka vam ništa ne predstavlja? Pogledajte ovo: jedna tona CO2 pri normalnoj temperaturi zauzima oko 500 m3 prostora. Radi usporedbe, u prosječni olimpijski bazen stane oko 2500 m3 vode. Bazen bi, kad bismo ga punili ugljičnim dioksidom, mogao primiti oko pet tona CO2. Prosječan automobil novije proizvodnje sa 1,6-litrenim motorom i emisijom od 190 g CO2/km, kojim godišnje prijeđemo 15 tisuća kilometara, u okoliš će ispustiti 2,85 tona CO2, što volumenom odgovara 1425 m3 CO2. Drugim riječima, jedan automobil u godinu dana bez problema će ugljičnim dioksidom napuniti više od polovice olimpijskog bazena! Ove brojke koje na našem Zelenom barometru lete vrtoglavom brzinom mogu se usporiti odgovornijim ponašanjem industrija i zelenijim načinom života. Točno 4. studenoga na snagu je stupio Pariški sporazum o klimi, koji sve zemlje obavezuje da poduzmu konkretne mjere kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova. Time bi se trebalo ograničiti globalno zatopljenje i stvoriti preduvjeti za bolju, zdraviju i sigurniju budućnost.
tona ugljičnog dioksida (CO2) ispustili smo
u atmosferu od ponoći
tona ugljičnog dioksida (CO2) ispustili smo
u atmosferu ove godine
Emisija CO2 prilikom izgaranja fosilnih goriva, izvor: IEA, CDIAC, EIA
ŠTO ZNAČE EMISIJE CO2 I KOLIKO JE HRVATSKA SIGURNA?
UN-ov program za okoliš upozorio je da će do 2030. emisije stakleničkih plinova biti čak 12 do 14 milijardi tona ugljičnog dioksida na godinu veće od ranije postavljenog cilja - 42 milijarde tona na godinu. Za usporedbu, u 2014. svijet je u atmosferu ispustio 52,7 milijardi tona ugljičnog dioksida. Drugim riječima, ne samo da nismo smanjili zagađenje atmosfere ugljičnim dioksidom, već ćemo ga u sljedećim godinama proizvoditi čak i više nego dosad.
52,7 milijardi tona emisije ugljičnog dioksida je ispušteno 2014. godine
Recikliranje 1 tone novinskog papira spašava 17 stabala (koja godišnje mogu razgraditi od 85kg do 370 kg CO2)
Svjetski ekolozi upozoravaju da globalno zatopljenje izaziva značajno povećanje kiselosti svjetskih oceana, što će ugroziti morske ekosustave. Razina mora i oceana zbog topljenja ledenjaka i glečera povećat će se, prema nekim procjenama, čak od 18 do 59 cm do kraja 21. stoljeća, što će ugroziti ili je već ugrozilo brojne otočne države. Povećat će se broj ekstremnih vremenskih događaja (oluje, toplinski udari, poplave…) koje već i sada osjećamo. Topljenje ledenjaka i glečera izazvat će isprva povećanje dotoka, a zatim nestašice vode u nekim dijelovima svijeta, toplija okolina pogodovat će širenju raznih bolesti i time znatno utjecati na javno zdravlje. Treba znati da više od 95 posto emisija CO2 u zrak nastaje prirodnim putem, odnosno organskim raspadanjem odumrlog bilja i uginulih životinja, požarima i vulkanskom aktivnošću, no tih 95 posto CO2 apsorbira se i uravnoteži prirodnim putem kroz fotosintezu i druge kemijske reakcije razlaganja prirodnih elemenata. Problem predstavlja onih 5 posto količina CO2 koje nastaju čovjekovim djelovanjem i za koje naš okoliš nije dimenzioniran. Posljedica tih naizgled beznačajnih 5 posto količina CO2 je povećanje efekta staklenika i dodatno zagrijavanje Zemljine površine i atmosfere koje remeti prirodnu ravnotežu na planetu.
Američki astronaut Scott Kelly, član Međunarodne svemirske postaje (ISS), početkom ove godine je u direktnom javljanju s postaje američkoj TV mreži CNN rekao kako Zemljina atmosfera iz svemira izgleda vrlo krhko i ugroženo te da se iznad nekih dijelova Azije i središnje Amerike jasno vide slojevi zagađenja - koji čine čestice nastale uglavnom izgaranjem fosilnih goriva pomiješanih s vodenom parom - čak i s visine od oko 340 kilometara, koliko iznosi udaljenost Međunarodne svemirske postaje od površine Zemlje.
Onečišćenje zraka još je uvijek najveća opasnost po zdravlje koja dolazi iz okoliša, tvrde stručnjaci Europske okolišne agencije (EEA) i upozoravaju da su gotovo svi stanovnici gradova izloženi onečišćenju na razini koju Svjetska zdravstvena organizacija smatra opasnom. Među najvećim zagađivačima u svijetu su većinom najbogatije i najrazvijenije zemlje. Kina, SAD, EU, Indija, Rusija, Japan, Brazil, Iran, Indonezija i Kanada odgovorne su za 90 posto emisije stakleničkih plinova. Iako je Hrvatska svojim doprinosom ispuštanju CO2 u atmosferu minorna u odnosu na velike igrače, ta nas činjenica ne oslobađa i našeg dijela odgovornosti za budućnost planeta jer ćemo i mi, kao i ostale zemlje, u idućim desetljećima osjetiti posljedice globalnog zatopljenja. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije koju je prihvatila i Hrvatska.
Led lampe troše manje struje od klasičnih lampi, a jeftinije su u odnosu na obične lampe
Koliko ispuštamo CO2 (tona po glavi stanovnika)?
Izvor: Eurostat, European Environment Agency (EEA), International Energy Agency (IEA)
Koliko ispuštamo CO2 u odnosu na 16 EU zemalja (tona po glavi stanovnika)?
Izvor: Eurostat, European Environment Agency (EEA), International Energy Agency (IEA)
ŠTO SVE UTJEČE NA EMISIJE CO2?
U razdoblju od pet godina, od 2008. pa do 2013., neke su ljudske djelatnosti ponešto smanjile emisiju stakleničkih plinova u atmosferu, a neke su je pak povećale, što znači da se nismo odmakli od početka i da količine štetnih plinova u atmosferi nisu osjetnije smanjene. Sektori transporta, uslužnih djelatnosti, rudarstva i građevinarstva proizvode otprilike jednake količine stakleničkih plinova 2013. kao što su to činile 2008., sektor industrije emisije štetnih plinova u istom je razdoblju smanjio za gotovo dva postotka (sa 20,7 posto na 18,8 posto), sektor proizvodnje energije (električna energija, para) je niži za 0,2 postotna poena, no zato je sektor poljoprivrede, stočarstva i ribarstva u istom razdoblju osjetno povećao emisiju stakleničkih plinova u ukupnim količinama proizvedenih stakleničkih plinova sa 10,5 posto 2008. na 11,5 posto 2013. Ionako lošoj slici Zemljine atmosfere dodatno pridonose i kućanstva koja su u pet godina povećala proizvodnju stakleničkih plinova sa 18,3 posto 2008. na 19,6 posto 2013. godine.
Kako ljudi utječu na emisiju CO2 (%)
Izvor: Eurostat
KAKO DO ZELENE ENERGIJE?
Sektor obnovljivih izvora energije (OIE) u čitavom je svijetu u značajnom porastu s obzirom na utjecaj energetskog sektora na emisije C02. Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana te na takozvane nove obnovljive izvore energije poput energije Sunca, energije vjetra i geotermalne energije.
Jeste li znali?
Papirnata vlakna mogu se ponovno reciklirati 3 do 6 puta, ovisi o vrsti vlakna
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije posljednjih godina značajno raste i u Hrvatskoj. Najveći udio otpada na iskorištavanje hidroenergije, nešto manje na energiju biomase. Usporedimo li proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj s onom u zemljama članicama EU, vidjet ćemo da smo po proizvodnji struje iz hidroenergije s udjelom od 33,8 posto u samom vrhu EU. S udjelom obnovljivih izvora energije u potrošnji energije koji iznosi 27,9 posto Hrvatska je već u ovom trenutku ostvarila svoj cilj postavljen u Strategiji energetskog razvoja 2009. - 2020. godine od 20 posto obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji električne energije povećao se od 2005. do 2014. godine sa 35,8 posto na 45,3 posto, a u istom razdoblju udio proizvodnje toplinske i rashladne energije iz obnovljivih izvora povećao se sa 30 posto na 36,2 posto. S udjelom obnovljivih izvora energije u prometu (vozila na biodizel, električni automobili) od samo 2,1 posto u 2014. godini, Hrvatska je i dalje daleko od ostvarenja postavljenog cilja od 10 posto do 2020. godine.
Prema najnovijem istraživanju, koje su proveli Greenpeace International i Global Wind Energy Council, obnovljivi izvori energije mogli bi do 2050. godine u potpunosti opskrbljivati svijet električnom energijom. U izvješću se naglašava da bi prelazak na potpuno obnovljive izvore energije do 2050. godine osigurao značajan broj novih radnih mjesta te niz ušteda.
Hrvatska je s udjelom hidroenergije od 33,8 posto u samom vrhu EU.
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u EU (%)
Izvor: European Environment Agency (EEA)
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora (% od ukupne proizvodnje)
Izvor: OECD/IEA 2013.
Udio električne energije proizveden iz hidroenergije (% od ukupne proizvodnje)
Izvor: OECD/IEA 2014.
ELEKTRIČNI AUTOMOBILI I OKOLIŠ
Budući da je krivac za oko 14 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu upravo transport, značaj električnih automobila u svijetu, pa i u Hrvatskoj, sve više raste. Električni automobil umjesto klasičnog motora s rasplinjačem u sebi ima elektromotor koji se pokreće električnom energijom pohranjenom u bateriji.
Održavanje električnih vozila značajno je jeftinije i sigurniji su u prometu od klasičnih vozila
Električni automobili imaju niz prednosti u odnosu na automobile pokretane motorom s klasičnim izgaranjem fosilnog goriva. Takvi automobili nemaju emisiju štetnih plinova u atmosferu i njihovim se korištenjem osjetno smanjuje štetan utjecaj na okoliš, smanjuje se potrošnja fosilnih goriva, ali i zagađenost okoliša bukom (procjenjuje se da gotovo 20 posto stanovnika EU pati od buke čije se razine smatraju neprihvatljivima). Uz to, održavanje takvih vozila značajno je jeftinije, oni su sigurniji u prometu od klasičnih vozila, a kupac električnog automobila plaća niži porez. Ako električni automobil koristi tvrtka, pridonosi društveno odgovornom poslovanju i održivom razvoju. Električni automobili, osim u svijetu, sve su zanimljiviji i u Hrvatskoj. Doduše, u Hrvatskoj je još uvijek osjetno veće zanimanje za nabavu hibridnih automobila, koji kao pogon paralelno koriste klasični motor s unutrašnjim izgaranjem i baterijske ćelije. Građani za kupnju električnog vozila mogu ostvariti bespovratni poticaj u visini od 70.000 kuna, dok za hibridna vozila mogu dobiti između 30.000 i 50.000 bespovratnih kuna.
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, broj električnih i hibridnih vozila na domaćim cestama u posljednjih nekoliko godina stalno raste. U Hrvatskoj je 2012. bilo samo 13 električnih automobila, 2014. godine evidentirano ih je 74, a 2015. godine čak 154. Hibridnih automobila ima nešto više, no vidljiv je trend rasta: 2012. bilo je 354 hibridna vozila, 2014. čak 873, a 2015. godine već 1347. Paralelno s rastom električnih i hibridnih vozila raste i broj specijaliziranih punionica za brzo punjenje električnih akumulatora, pa danas gotovo svaki grad posjeduju punionice za električne automobile, što je posebno vidljivo na Jadranu.
70.000 kuna iznos je bespovratnih sredstva za kupnju električnog automobila
Broj vozila na hibridni i električni pogon u Hrvatskoj
Izvor: Centar za vozila Hrvatske
10 SAVJETA: KAKO I JA MOGU ŽIVJETI ZELENO
1.
Smanjite potrošnju električne energije u domaćinstvu. Gasite svjetlo u prostorijama u kojima ne boravite, isključite kućanske uređaje koji nisu u upotrebi, perilice rublja i posuđa koristite na ekonomičnim programima.
2.
Poboljšajte toplinsku izolaciju svog doma i spriječite rasipanje energije. Grijanje ili hlađenje prostorija podešavajte na temperaturu da održite ugodnost boravka u prostoru, a da istodobno ne rasipate energiju otvaranjem prozora i vrata.
3.
Ne rasipajte vodu u svakodnevnoj upotrebi.
4.
Izbjegavajte stvaranje nepotrebnog otpada. Kupujte proizvode u većim pakiranjima, koristite povratne boce, upotrebljavajte platnene torbe umjesto plastičnih vrećica.
5.
Odvojeno prikupljajte otpad tako da osigurate njegovo recikliranje. Odvajajte papir, staklo, limenke, plastiku, opasan otpad, elektronički otpad, PET ambalažu i odlažite ih u za to predviđene spremnike ili reciklažno dvorište.
6.
Kupujte rasvjetna tijela i kućanske uređaje energetske klase A jer su učinkovitiji i troše puno manje energije. Rasvjetna tijela u domu zamijenite LED rasvjetom.
7.
Ako je moguće, koristite u svom domu obnovljive izvore energije - solarne kolektore ili toplinske pumpe.
8.
Umjesto vožnje automobilom, kad god je to moguće koristite javni prijevoz, bicikl ili pješačite.
9.
U svakodnevnom životu primjenjujte pet eko načela: promisli, uštedi, iskoristi, popravi, recikliraj.
10.
Educirajte druge: sherajte ovaj LINK >