Opatija nije samo šetnja uz Lungo Mare dok udišete svježi morski zrak. Ona je bogata i arhitektonski i kulturom pa zavirite i u njenu tajnovitu prošlost. Renesansa, gotika, secesija, barok, klasicizam - “Stara dama” iznenadit će vas svojom bogatom poviješću. Villa Angiolina iz 1844. ispričat će vam priču o početku turizma u mjestu, a tu možete otići na koncert ili naletjeti na neko romantično vjenčanje. Šetnja obližnjim parkom Sv. Jakova i parkom Angiolina poseban je doživljaj jer su u njima zasađene biljke iz cijeloga svijeta. To su spomenici opatijske perivojne arhitekture i jedni su od najljepših parkova u Hrvatskoj.

Sigurno ste čuli i za skulpturu “Djevojka s galebom”, koja je postavljena 1956. i ubrzo je postala simbol Opatije, a napravio ju je akademski kipar Zvonko Car. Dugih 55 godina nije se znalo tko je djevojka, dok se nije javila izvjesna gospođa Jelena iz Crikvenice, koja je bila kipareva susjeda i pozirala mu za skulpturu. Prva verzija kipa imala je i ribu u galebovom kljunu, koja je kasnije misteriozno nestala, a nitko ne zna gdje. Noću je opatijska nimfa, kako je nazivaju lokalci, obasjana svjetlošću reflektora ugrađenih u stijenu i to joj daje dozu magije. Svaka je ulica i kuća u Opatija prožeta bogatom kulturnom poviješću i najbolje ju je istražiti s noge na nogu, dok u stanci uživate u pogledu na more i finim kolačima. Susjedni grad Rijeka proglašen je europskom prijestolnicom kulture 2020. Rijeka i Riječani će tako imati priliku u europskim razmjerima pokazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu. Rijeka je i jedan od rijetkih gradova koji ima peto godišnje doba - karnevalsko! Karneval u Rijeci - kad svatko može biti ono što poželi - odvija se početkom svake godine i traje gotovo mjesec dana. Toliko je živopisan i dinamičan da se našao na listi 500 najvažnijih zbivanja u Europi - Top 500 European Events, a Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu. U vrijeme dok karnevala nema, prošećite i omirišite bilo grada tamo gdje je karneval uvijek u punom jeku - na slavnom Korzu. Šetnica gdje se sastaje i rastaje, sjedi i pije kava, priča i obavlja kupnja svoj je oblik poprimila još početkom XIX. stoljeća kad bila i idealno mjesto za gradnju reprezentativnih palača. U Rijeci svakako razgledajte i Trsatski kaštel - strateški izbočeni vidikovac na 138 metara visokom brijegu koji dominira Rijekom ili prošećite Starim gradom u kojoj svaka uličica priča neku svoju priču. Tu je i riječka katedrala sv. Vida koja je jedina barokna rotonda monumentalnih proporcija sagrađena na tlu Hrvatske. Uz glavni portal crkve Riječani su uzidali topovsku kuglu uz šaljivi natpis na latinskom koji bi značio: “Ovo voće poslala je Engleska kada je odavde htjela istjerati Gale”. Kada je 1883. riječka gradska uprava donijela odluku da se podigne nova velebna kazališna zgrada na Rječini, nije bila ni svjesna da će dobiti jedno od najpoznatijih kulturnih mjesta u Rijeci. Projekt je naručen u Beču kod arhitekata Hermana Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera. Sve su hrvatske glavne kazališne kuće sagrađene u drugoj polovici 19. stoljeća, a među njima je ona u Rijeci druga - iza Osijeka (1865.), a prije Splita (1893.) i Zagreba (1895.).

Nekoć davno na zelenoj gori moslavačkoj bijahu dva tvrda grada, Garićgrad i Jelengrad. Gospodar Garića bijaše udovac, imao je kćer, milu i lijepu Ružicu… Zanima vas dalje? Posjetite Moslavinu, bogatu poviješću, dvorcima i nekadašnjim utvrdama, muzejima i legendama koje se isprepliću na svakom koraku.

Kad krenete kamenim ulicama drevnoga grada Zadra, noge će vas same voditi od jedne do druge kulturne znamenitosti, a sve pod budnim okom čak četiri sveca zaštitnika - sv. Krševana, sv. Šime, sv. Stošije i sv. Zoila. U povijesti se spominje još u 4. stoljeću prije nove ere i to kao naselje ilirskog plemena Liburna koji su mu nadjenuli oblik imena Jader. Tri tisuće godina ovaj se grad borio s neprijateljima, prirodom, pljačkama i razaranjima i svaki put je izlazio kao pobjednik.

Ostali su mnogobrojni spomenici kulture iz antike, srednjeg vijeka i renesanse u gradu. Crkva svetog Donata ujedno je i simbol Zadra, spominje se još u 10. stoljeću i sagrađena je na ostacima rimskog foruma. Zbog fantastične akustike tu se često održavaju glazbene večeri pa u prekrasnom ambijentu možete slušati note srednjeg vijeka, renesanse i ranog baroka. U zadarskoj jezgri ostataka prošlosti ima na svakom koraku - zidine, kule, vrata. Među kulama posebno se ističe Kapetanova, a među vratima Kopnena vrata, remek-djelo kasne renesanse. Krećete dalje u obilazak? Tu su i Trg pet bunara sagrađen 1574. u vrijeme obrane od turskih opsada, nastavite gradskim zidinama, koje nazivaju Muraj, do središnjeg, Narodnog trga.

Trogir je grad koji je remek-djelo arhitekture i bogate povijesti koja se ogleda u svakom uglađenom kamenu kojim ćete proći. Nosi titulu najočuvanijeg romaničko-gotičkog grada u centralnoj Europi, zbog čega ga je i UNESCO uvrstio na Popis svjetske baštine. Nekad je bio jedan od najvećih kulturnih centara Dalmacije. U 13. stoljeću u njemu je radio hrvatski majstor Radovan koji ga je uresio čuvenim skulpturama. Na glavnom gradskom trgu je gradska loža iz 14. stoljeća, toranj sa satom, te crkvica sv. Sebastijana koja je sagrađena u renesansnom stilu. U obližnjem Čiovu, povezanom mostom, u mjestu Arbanija smjestio se samostan svetog Križa iz 1432., u Slatinama predromanička crkva sv. Petra, a u Žednom srednjovjekovna crkva sv. Mavre. Toliko povijesti na tako malom prostoru.

Desetak kilometara dalje u smjeru Splita su i Kaštela, naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. U Kaštel Sućurcu nalazi se najstarija obrambena kula koju je 1392. g. sagradio splitski nadbiskup Gvaldo, a Koriolan Cipico, trogirski vlastelin je 1476. u Kaštel Starom na morskoj hridi dao sagraditi svoj kaštel. Svaki od Kaštela priča svoju priču i šteta ih je ne obići sve. Kulturna je baština ovog kraja u svakom kamenu i kuli. Trogir treba posjetiti sada, u proljeće, i obavezno svratiti na Srednjovjekovni sajam koji prikazuje srednjovjekovne običaje, kulturu, ples i obrte, što je zanimljivo malima i velikima.

Kad stignete u Hrvatsko zagorje, gdje god pogledate ugledat ćete neki dvorac ili barem spomenik koji će vas vratiti u vrijeme grofova, vitezova, divnih djeva i mističnih zdanja koje skrivaju tisuće tajni. Dvorac Trakošćan kraj Varaždina, koji je bio u vlasništvu grofova Drašković, u toliko je magičnom ambijentu zbog divne prirode i jezera da se našao i u romanima Marije Jurić Zagorke. Danas je muzej, baš kao i dvorac Veliki Tabor - jedan od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. I upravo tamo, u Desiniću, odvijala se prava ljubavna drama između sina grofa Celjskog i lijepe Veronike Desinićke, a što se doista dogodilo između dvoje ljubavnika i danas znaju samo zidovi dvorca. Dvorcem Maruševec nekad su šetali grofovi Vragović, Patačić i Schlippenbach, a dvorci Bela I i Bela II navodno su skrivali engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca. Muzej seljačkih buna nalazi se u dvorcu Oršićevih u Gornjoj Stubici, kao i poznata Gupčeva lipa, a ruševine dvorca Franje Tahija na uzvišenju su iznad crkve u Donjoj Stubici. Kako je sve to izgledalo možete doživjeti već u lipnju na Viteškom turniru: bit ćete prebačeni u vremeplov i svjedočiti kako su se vitezovi borili na svojim konjima, kakva se glazba slušala, što se plesalo. Zagorje je dom mnogih odličnih festivala koja treba vidjeti, a Tabor Film Festival, međunarodni festival kratkometražnog filma koji se održava u lipnju, ove je godine čak na tri lokacije u Zagorju… I nešto o čemu se priča još dugo nakon održavanja.

Cijeli grad Dubrovnik je povijesni spomenik opasan gradskim zidinama dužine 1940 metara na kojima je pet tvrđava te šesnaest kula i bastiona. Kulturna je baština Dubrovniku drugo ime. Pogledajte samo Lovrjenac, tvrđavu na visokoj hridi zapadno stare jezgre grada koje je simbol opstojnosti i slobode Dubrovnika. Nad ulazom i danas stoji natpis: Non bene pro toto libertas venditur auro (“Ni za sve blago svijeta ne prodaje se sloboda”). Lovrijenac je danas i ljetna pozornica Dubrovačkih ljetnih igara. Tamo su Shakespearea recitirali i glumili Hamleta Rade Šerbedžija, Daniel Day Lewis i Goran Višnjić. Dubrovnik je King’s Landing u mega popularnoj seriji “Game of Thrones” i “glumi” u novom filmu “Star Wars”.

I tko je uopće došao u Dubrovnik, a da nije prošetao Stradunom? Prolaskom kroz Vrata od Pila gdje su ljeti kostimirani gradski stražari, silazi se do glavne gradske ulice Place ili Straduna. Mjesto je to gdje je sav “šušur”, šetnica, svečanosti i procesije. Tu se smjestila i palača Sponza, gotičko-renesansna ljepotica u kojoj je danas najvažnija kulturna ustanova – dubrovački Državni arhiv koji se smatra jednim od najvažnijih u svijetu. Otočić Lokrum u blizini mjesto je gdje je prema legendi spas od brodoloma pronašao Richard Lavljeg Srca, vraćajući se 1192. godine s križarskog pohoda iz Palestine. Danas je tamo romantični botanički vrt prepun egzotičnog bilja iz Južne Amerike i Australije, a zovu ga i otok zaljubljenih. Tijekom cijele godine u Dubrovniku ćete pronaći nešto baš po vašem ukusu. Od izložbi, međunarodnih i hrvatskih likovnih umjetnika u brojnim galerijskim prostorima do suvremenih i alternativnih performansa u Lazaretima. Kazališne predstave tijekom godine prikazuju se na sceni baroknog Kazališta Marina Držića, dok ljeti teatar oživljava palače, atrije i tvrđave. Čaroban grad prepun sadržaja nezaobilazna je točka za sve koji žele doživjeti hrvatsku povijest i kulturu.

Jedna golubica govori više o povijesti i kulturnoj baštini Slavonije od svih napisa zajedno - vučedolska. To je keramička posuda modelirana u obliku golubice, nastala između 2800. i 2400. prije Krista, a pronađena prije II. svjetskog rata u Vučedolu kraj Vukovara. Danas je zaštitni znak grada na Dunavu i Vuki. Kada prošećete njegovim ulicama, primijetit ćete baroknu jezgru dobro očuvanih kuća i naletjeti na kuću slavnog kemičara i hrvatskog nobelovca Lavoslava Ružičke kao i dvorac Eltz gdje je danas Gradski muzej.

Ako već sljedećeg vikenda dolazite u Vinkovce upoznati taj šarmantan hrvatski kraj, zaustavite se barem malo na njegovom središnjem trgu koji je fantastičan primjer baroknog urbanizma i ušećite u gradski park još iz 1868. Na šarmantne osmijehe Slavonaca možete računati u svako doba godine. U Vukovaru je svaki mjesec neko kulturno događanje, a svibanj i lipanj rezervirani su za Dan grada, Nebo nad Vukovarom i Dan Dunava. Festival glumca održava se i u Vinkovcima, Iloku, Županji i Otoku. U lipnju se održava manifestacija “Divan je kićeni Srijem“ koja njeguje tradicijsku kulturu, folklorno naslijeđe i identitet zapadnog Srijema.

Lika je jedinstveni spoj dramatične prirode, spomenika, dvoraca i dom nekih od najbriljantnijih umova u povijesti čovječanstva. Tamo je rođen čovjek koji je predvidio internet izumom o bežičnom prijenosu energije i uveo čovječanstvo u drugu industrijsku revoluciju kad je izumio izmjeničnu struju. Nikola Tesla, Ličanin iz Smiljana. Još je mnogo skrivenih tajni i znanja ostavio, a o tome možete saznati u Memorijalnom centru Nikole Tesle u Gospiću. “Otac domovine” Ante Starčević rodom je iz Žitnika kraj Gospića gdje je i danas njegova rodna kuća i gdje možete saznati kako su se razvijali Hrvatska, njena kultura i jezik. Lika je idealna na proljeće jer tada u punom sjaju otkriva svoje bogatstvo i skrivene ljepote.

Možete čitati o bogatom kulturnom naslijeđu otoka Krka koliko god želite, ali ništa vas ne može pripremiti na pravi bum povijesnih spomenika koje ćete vidjeti na licu mjesta. Ima ih toliko da ih je nemoguće nabrojati sve. Baščanska ploča - najznačajniji spomenik hrvatskog jezika i književnosti, pisan hrvatskim pismom-glagoljicom nastao oko 1100. nalazi se u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru. Ako se nađete kod naselja Milohnić, nećete moći vjerovati kako se usred prirode smjestila mala, prekrasna crkvica. To je crkva sv. Krševana iz 12. stoljeća.

Svako krčko mjesto, selo i zaseok ima se čime pohvaliti. Tu su i brojne kulturne manifestacije, da se ne bi zaboravila bogata povijest, koje vas vraćaju u vremena kad su otokom šetali Rimljani uz originalnu antičku glazbu, a ako pak poželite zapuhati u sopile, znajte da je ovaj drevni instrument dio hrvatske kulturne baštine na popisu UNESCO-a. Možda niste znali da je otok Krk sudbinski povezan s brojkom sedam: u sedmom su ga stoljeću naselili Hrvati, sedam se puta uspješno obranio od gusara, sedmi je po redu Frankopan bio posljednji krčki knez, a danas otok ima sedam glavnih središta. Čudo je taj Insula Aurea - Zlatni otok kako su ga nazvali još Rimljani.

Varaždin je nekada bio glavni grad Hrvatske, sve dok ga 26. travnja 1776. nije progutao požar, a Hrvatski se sabor morao preseliti u Zagreb. U Varaždinu je povijest oduvijek bila vesela; stolovali su ondje hrvatski banovi, o politici razgovarali grofovi i spletke plele barunice i banice. Očuvana barokna urbana cjelina prebogata je spomeničkom i umjetničkom baštinom, a šetnja ulicama grada otkrit će vam brojne palače, vile, čak i najstariju gradsku vijećnicu u Europi i ispričati legende o gotovo svakoj kući. U varaždinskom su kraju tako jedni od najpoznatijih i najmoćnijih bili grofovi Drašković. Kazimir Drašković je jednoga dana obilazeći svoje posjede u južnoj Ugarskoj ugledao Suzanu Malatinsky i zaljubio se do ušiju. Ali, Suzana je bila protestantica i još k tome udana i neplemenite krvi. No sve joj to nije stalo na putu da postane grofica Drašković. Kazimir je kupio rastavu od njenog supruga na silno negodovanje obitelji i Bečkog dvora. Suzana je međutim bila veselog duha i ubrzo se doselila u palaču Drašković na današnjem Korzu, koja je uskoro postala središte balova i plesova pod maskama. Kazimir nije mogao pratiti svoju mladu ženu, a kad je preminuo i ostavio joj dugove, lijepa se Suzana udala za grofa Franju Nadasdyja. Postala je najbogatija i najmoćnija hrvatska banica koja je tada slavila još raskošnije u svojoj palači u Varaždinu.

Ovo je samo jedna od mnogobrojnih gradskih priča, dok bajkoviti dvorci u okolici kriju prekrasne povijesne interijere i povijest koja oduzima dah. Njihov obilazak prava je poslastica čak i za one koji ne vole povijesnu prašinu. Možete obići i mjesta gdje su se nekad sastajale “vještice s Kleka” u selima oko Ivančice i pokušati proniknuti u legendarne priče o događajima u šumama i oko jezera noću, o kojima su ispričane cijele legende.

Gradskoj jezgri Poreča, smještenoj na malom poluotoku uronjenom u more, temelji su postavljeni još u vrijeme vladavine Rimskog Carstva. Od tada pa do danas sačuvan je pravilan geometrijski raspored ulica, uzdužnog Decumanusa i poprečne ulice Cardo. U Poreču se smjestila i Eufrazijeva bazilika sagrađena u 6. stoljeću, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Unutar nekadašnjih porečkih zidina, pokraj najstarijeg Trga Marafor, brižno se čuvaju fragmenti antičkih hramova. Nevjerojatno je koliko Poreč živi svoju povijest, a u gotovo svakoj njegovoj uličici otkrit ćete poneki muzej ili galeriju. Tu je Giostra, porečki povijesni festival koji se odvija u rujnu gdje će vas glazba i plesni koraci iz 18. stoljeća prebaciti u neko čarobno vrijeme raskošnih svilenih krinolina, viteških oklopa i autohtonih slastica. U obližnjem Vrsaru se održava i Festival ljubavi - Casanovafest, koji slavi njihovu povezanost i po svemu je poseban. Otkrijte zašto!

Jedan od najznačajnijih spomenika je pulski Amfiteatar. Mjesto gdje su se borili gladijatori, danas je dom mnogih kulturnih događaja poput Pulskog filmskog festivala, operne sezone, brojnih koncerata. No da bi tradicija živjela i dalje, tijekom ljeta se u Areni svaki tjedan održavaju i gladijatorske borbe u okviru antičkog povijesno-zabavnog spektakla "Spectacvla Antiqva". U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba “Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici”, a posebno je zanimljivo kako su za ambalažu maslinovog ulja korištene - amfore. Arena je smještena izvan gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine, a do grada ide cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia. Ako ste očarani antikom, onda ste na pravome mjestu jer u Puli je i Augustov hram na Forumu posvećen božici Romi i caru Augustu, a danas je u njemu manja izložba antičke skulpture od kamena i bronce. Kako uopće otići iz južne Istre, a ne posjetiti Nacionalni park Brijuni gdje su tragovi dinosaura, ostaci antike i davnih vjekova, prirodoslovna zbirka, arheološki muzej? Možda se zato stalno treba vraćati i istraživati.

Iako će vas očarati već sam miris dalmatinskog smilja i bosilja koji lebdi zrakom poput čarolije, Šibenik, Vodice i Tribunj nude puno više od opuštanja - bogato kulturno naslijeđe koje je vrijedno istražiti. Prvo što ćete uočiti u Šibeniku je tvrđava Svetog Mihovila koja se moćno nadvija 70 metara iznad grada i ponosi sa svoje četiri kule. Tu je i slavna šibenska katedrala čiju je gradnju 1441. godine preuzeo legendarni graditelj Juraj Dalmatinac. Katedrala sv. Jakova još je jedno njegovo djelo, a pamtit ćete je po skulpturama glava, njih čak 72. Obližnje Vodice prava su turistička atrakcija, ali zapravo potječu još iz doba antike i bile su poznate po imenom Arausa. Unutar obrambenih zidina bilo je nekoliko izvora pitke vode, a dva bunara sačuvana su i do današnjih dana. Na trgu ispred župne crkve, nalazi se gornji bunar iz kojega se u prošlosti uzimala voda za piće, danas je turistička atrakcija i možete u njega ubaciti novčić i zaželjeti želju.

Tradicija održavanja festivala u Šibeniku duga je više od pola stoljeća, a započela je osnivanjem tada Jugoslavenskog dječjeg festivala, danas u svijetu poznatog kao Međunarodni dječji festival. I to je tek početak! Ima ih toliko da Šibenik s pravom nosi titulu Grad festivala.

Vile i divovi, šumski proplanci i slavonska mitologija inspirirali su Ivanu Brlić-Mažuranić za njene čudesne bajke koje se čitaju već generacijama, a kuća Brlićevih, u kojoj je sa suprugom provela veći dio života, i danas je na središnjem trgu Slavonskog Broda. U njoj je galerija i tu se mogu razgledati izložbe hrvatskih umjetnika. Svakako treba prošetati i gradskom Tvrđavom, koja ima puno toga za ispričati. Jer u Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija je 1780. dovršila veliku carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu koja je pravo remek-djelo. Ako vas zanima kako je to izgledalo nekad, po tvrđavskom trgu hodaju husari 12. slavonske husarske regimente iz druge polovice 18. stoljeća, kao i zapovjednici, pisari, tvrđavski stražari i zanatlije - sve kako bi se turistima predočila bogata povijest. U Novoj Gradiški održava se i jedinstvena manifestacija u Hrvatskoj - izbor najljepše snaše, najljepšeg baje i para. U izboru sudjeluju snaše i baje iznad 35 godina starosti iz svih hrvatskih županija, a sve uz žice tamburice raznih KUD-ova. Tradicija, narodni običaji, kulturna i folklorna baština ovdje su u punom zamahu i nikako nemojte propustiti slavonske bećarce koji odzvanjaju ovim krajem i daju puno dobre energije.

Istra je naprosto mjesto koje je nezaobilazno cijele godine. Pitate se zašto? Tijekom čitave svoje prebogate povijesti bila je mjesto dodira i prožimanja mnogih naroda i njihovih kultura; Liburni, Histri, Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi, Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani, Slovenci… Možete lunjati oko Motovuna, Grožnjana ili Pazina i istraživati brojne utvrde i muzeje i pogledati kako su svi ti narodi ostavili svoj pečat i dio svoje kulture upravo u tom bajkovitom dijelu Hrvatske. Provjeriti zbog čega je sve to Istra bila inspiracija mnogim umjetnicima i pohoditi manifestacije cijele godinu kroz koje Istra živi.

Grad na četiri rijeke i s još barem 10 destinacija koje treba posjetiti - Karlovac. Stara gradska jezgra je u obliku šesterokrake zvijezde i stanovnici su joj nadjenuli logičan nadimak - Zvijezda. Okružena je dubokim šančevima u koje se u 16. stoljeću puštala voda iz obližnje Kupe kad su na vidiku bili neprijatelji. Središnji Trg Josipa bana Jelačića, tada je bio najvažnije okupljalište i mjesto svih značajnih zbivanja, baš kao i danas. Tu je i sakralna baština - Franjevački samostan i crkva Presvetog trojstva. Crkva je najstarija građevina Karlovca, podignuta istodobno s tvrđavom, dok je samostan nadograđen u 17. stoljeću. Ako volite legende, priče o lijepim djevojkama i hrabrim vitezovima, dvorce i glazbu, onda prošećite do Starog grada Dubovca. Smjestio se na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine i datira još iz 13. stoljeća. Ne samo to, nego se u njemu odvijaju svakakve zanimljive radionice. U rujnu tako možete postati vrsni strijelac i gađati lukom i strijelom, učiti o srednjovjekovnoj modi i igračkama i saznati što je to zagonetarstvo? Kad ste već u filmu dvoraca, svakako skoknite do Ozlja. Stari grad Ozalj, koji ponosno stoji na klisuri iznad rijeke Kupe u današnjem gradu Ozlju, impresionira svojim izgledom i ljepotom, a nekad su tamo stolovali slavni Zrinski i Frankopani. Provjerite obiteljske veze koje su nastale kad se Katarina Frankopanska udala za hrvatskog bana Nikolu Šubića Zrinskog. Što je dalje bilo, kakve su ključne povijesne odluke donijete u Ozlju i otkud su se pojavila “Braća hrvatskog Zmaja” doznajte u slavnom gradu-dvorcu. Razgaljeni slavnom poviješću, krenite na neke od mnogobrojnih manifestacija u karlovačkom kraju ili Zelenom srcu Hrvatske, kako ga zovu.

“Kopaju građani prah i pepeo na garištu. Odjednom se krik ljudstva prolama zrakom. Krik čuđenja - strahopoštovanja - zanosa! Iz praha i pepela digoše sliku Majke Božje!”. Tako je Marija Jurić Zagorka opisala rađanje legende o zaštitnici grada Zagreba - Majki Božjoj od Kamenitih vrata. I danas je običaj zapaliti svijeću za želju ili nadanja pri ulasku na Gornji grad - nekadašnji Gradec - kroz Kamenita vrata nastala još u 13. stoljeću. Gradec ili Grič je darovnicom kralja Bele IV. 1242. proglašen “slobodnim i kraljevskim gradom”. Već u 13. stoljeću na središnjem je gornjogradskom trgu postojala crkva sv. Marka, a od srednjeg vijeka tamo je i Gradska vijećnica.

Zagreb je hrvatskom metropolom postao upravo na Markovu trgu. Tamo je prvi put progovoreno hrvatskim jezikom u Hrvatskom državnom saboru (Ivan Kukuljević, 1843.), a tamo se 1926. prvi put oglasila i jedna hrvatska radiopostaja i poslala u eter hrvatsku himnu. Banski dvori te uz njih palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), danas su sjedišta Vlade Republike Hrvatske. Jedno od atraktivnih događanja je svakako smjena straže počasne Kravat-pukovnije, gdje se vojnici i konjanici replicirajući prohujala vremena, šeću od Trga sv. Marka do Trga bana Jelačića u mimohodu, nakon čega zauzimaju stražu na nekoliko atraktivnih turističkih lokacija u gradu. Smjena straže održava se svake subote, nedjelje, blagdanima i praznicima u razdoblju od 23. travnja do Dana kravate, 18. listopada, i kreće pola sata prije podneva na Gornjem gradu. Grič je skrivao i mnogobrojne tajne prolaze do susjednog Kaptola koji je bio biskupski, a dijelio ih je potok Medveščak. Borbe, spletke, zabranjene ljubavi - sve to možete čuti na mnogobrojnim turama kroz Zagreb, a njegovim gornjogradskim uličicama moći ćete proći i noću gdje će vas vodiči pokušati zaplašiti pričama o duhovima i zazidanim djevama u kulama. Mit ili istina? Prosudite sami dok šećete i prelazite Krvavi most na putu do Kaptola i Katedrale. Nema kraju nabrajanja što sve metropola nudi. Ovaj grad zavole svi koji u njega dođu i u svakom smislu zaslužuje stih iz pjesme Zagreb, tak’ imam te rad’!

Otok Hvar kao najsunčaniji otok Hrvatske gdje vam plaćaju smještaj u hotelu ako ikad padne snijeg, bajkovito je mjesto i spoj antike i suvremenosti uz blagu klimu i obilje događanja. Mnogobrojni su ostaci antičkoga grada Farosa vidljivi na svakom koraku. Stari Grad (Faros) je najstariji grad na otoku i jedan od najstarijih u Europi. Možete li zamisliti da su ga osnovali još stari Grci 384. godine prije Krista. Toliko povijesti ima rijetko koji otok na svijetu, a danas privlači poput magneta i zbog brojnih kulturnih sadržaja. Festivali, kao i svakodnevni koncerti na trgovima i u crkvama, oduševljavaju svojom ponudom.

Susjedni je otok Vis jednako magičan, ali i misteriozniji jer je dugo bio vojna baza i nedostupan za civile i turiste. "Na sri' kulfa si, mora Jadranskog" (Na sred pučine mora Jadranskog) glasi viška himna i stvarno nije lako do Visa doći. Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom Issa, osnovali su grčki kolonisti sa Sicilije iz Sirakuze u IV. stoljeću prije Krista. I danas možete pronaći ostatke Isse u termama, nekropoli i teatru, kao i razgledati ljetnikovce hvarskih i viških plemića kao što su Hektorovići. Ili zaviriti ispod najvišeg viškog vrha u Titovu špilju. A o ljepotama ovih dvaju otoka i kakav je to nemjerljivo divan osjećaj biti na njima i samo udisati mirisan zrak bilja i mora, nećemo uopće govoriti. Jer nećemo moći stati…

Ogulin je zavičaj bajki odakle su potekle mnoge legende, spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić i najljepše priče koje žive i danas. Jeste li znali da se za vrijeme olujnih noći oko ponoći iz cijeloga svijeta na Kleku sastaju vještice, vile i vilenjaci, a njihovo kolo i vrisak dopiru čak do Ogulina? Ima tu i nesretne ljubavi. Mlada se djevojka imena Đula trebala udati za starijeg plemića kad je u priču i Ogulin uletio mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Đuli su zadrhtala koljena i zaljubila se na prvi pogled, ali Milan je uskoro stradao u bitci s Turcima. Bilo je to previše za mladu djevojku, koja se slomljena srca sunovratila u ponor rijeke Dobre, koji je po njoj dobio ime. Pogledate li bolje liticu iznad ponora, možete vidjeti profil muškarca koji gleda prema ponoru. Ogulinci kažu da to Milan gleda kud je nestala njegova Đula. A jeste li čuli za vilinsku vodu? Potražite je u parku kralja Tomislava, a njena svojstva osobito će zanimati pripadnice ljepšeg spola. Uz sve to danas možete u Ogulinu pronaći kostimirane turističke vodiče i animatore koji će izdati i jedinstvenu vozačku dozvolu - provjerite koju!

Nije ni čudo da je upravo Ogulin mjesto gdje možete posjetiti Festival bajki i to u lipnju, a cijeli mjesec traju i Frankopanske ljetne večeri - multikulturalni festival klasične, klapske, zborske, folklorne i zabavne glazbe, a tu su i kazališne predstave i performansi, izložbe i ples umjetnika iz Hrvatske i inozemstva.

Ma tko to ne zna da je i sam car Dioklecijan mislio da je Split najlipši grad na svitu? Znamo da je nastao iz palače rimskog cara Dioklecijana, jedne od najbolje očuvanih građevina rimskog doba u Europi koja je na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. I Splićani su uspjeli u onome što mnogi nisu - da njihov antički grad živi na svakom koraku i u svakoj minuti. Gradska jezgra prepuna je života, iako će vam se možda činiti poput pravog labirinta. Pogledajte fasadu Palače, osjetite atmosferu Voćnog trga i prođite kroz najužu ulicu u gradu “Pusti me proć”, tik uz nekadašnji Jupiterov hram. Zalutajte u tom labirintu nekadašnjeg carskog stana i neka vas put kroz Vestibul dovede do središnjeg carskog trga Peristila - jednom od najvažnijih primjera kasnorimske arhitekture, sa 3500 godina staroegipatskom sfingom, i uz kojega se uzdiže zvonik katedrale sv. Dujma, splitskog zaštitnika.

Split ima i neodoljivi kolaž događanja na proljeće, od koncerata klapa i klasične glazbe, do popa, hip-hopa i jazza. I kad vam bude dosta sveg tog “šušura”, pođite do obližnjeg Omiša. Zar niste znali da su tamo omiški gusari vodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora i Splita? Njegova gusarska povijest vidljiva je iz gradske tvrđava Mirabella i Starigrad odakle su mogli vidjeti cijeli Omiš, Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu i ušće rijeke Cetine i rijetko tko im je mogao umaći.

Koprivnica je još jedan prekrasni hrvatski gradić bogate povijesti, zajedno sa svojim susjedima Ludbregom i Đurđevcem. Za posjetitelje će u Koprivnici najatraktivnije biti središte starog grada, a danas Zrinski, Jelačićev i Florijanski trg gdje se može vidjeti sve od baroka do secesije. Osobito je atraktivan paviljon usred parka. Susjedni Ludbreg jedno je od najstarijih naselja u Hrvatskoj, a razvio se na raskrižju putova koji su vodili od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a svi su trgovci prelazili preko prijelaza na rijeci Bednji. Kraj njega su prolazili Iliri, Kelti, “vidio” je tatarske i turske horde, banske čete Jelačića bana. Ne samo to, nego je i centar svijeta! Naime, nalazi se u središtu koncentričnih krugova koji spajaju brojne svjetske gradove. Legenda kaže da su upravo na ovom mjestu bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole. Legende se nastavljaju i u Đurđevcu, gdje i dandanas možete pogledati Legendu o Picokima svakoga lipnja u jedinstvenoj manifestaciji. Zvuči poznato? Dođite i saznajte kako je jedan pjetlić ili picok spasio grad od strašnog turskog Ulama-bega!

Osijek je najveći grad istočne Hrvatske i malo tko nije čuo za njegovu Tvrđu. Sagradili su je Turci u 17. stoljeću, a preuzeli Austrijanci koji su od nje napravili pravu vojnu utvrdu i to upravo zbog Turaka od čije su ponovne invazije strahovali. Gradnju zidina vodio je general Johann Stephan von Beckers, a i danas se vjeruje da je njegovo tijelo po smrti zazidano u zidine uz Vodena vrata. Zidine su bile rigorozno čuvane i nakon mraka nitko nije smio u Tvrđu. Čak ni sam austrougarski car Josip Drugi, koji je 1768. pokušao ući nakon zalaska sunca, ali su ga otpremili u Gornji grad gdje je morao prespavati u gostionici K šaranu! Osijek je najbolje obići s noge na nogu, zaviriti u svaku uličicu i crkvu i obavezno se naći na Visećem mostu. On je danas omiljen među zaljubljenim parovima koji na njegovu ogradu stavljaju ljubavne lokote i ključ bacaju u rijeku - ljubav je sigurna sve dok je ključ duboko na dnu Drave. Osijek nikako ne može dosaditi, jer se cijele godine nešto događa.

Kad poželite malo promijeniti perspektivu, pođite u okolicu i provozajte se do dvoraca i palača Slavonije. Barokni dvorac u Bilju koji je najstariji dvorac u Slavoniji i Baranji, dvorac Prandau-Normann u Valpovu ima prostrani pejzažni perivoj koji je jedan od najvrednijih povijesnih perivoja kontinentalne Hrvatske, a dvorac Hilleprand von Prandau/Mailáth u Donjem Miholjcu građen je u tudorskom stilu. Uz dvorac Pejačević, Našice imaju i gotičko-barokni franjevački samostan i župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog. I kako proći Slavonijom, a ne zaviriti u njeno samo srce - u Đakovo. Ponosi se svojom katedralom, bazilikom sv. Petra, sagrađenom u neogotičko-romanskom stilu koju je počeo graditi biskup Josip Juraj Strossmayer 1866. godine.

Tu je Herceg Koloman davne 1234. stanovnicima ‘velikoga grada Virovitice’ (‘magna villa Wereucha’) dao niz povlastica, a kralj Bela IV. upravo je u Virovitici 1242. godine izdao Zlatnu bulu, kojom je Zagreb stekao status slobodnog kraljevskoga grada. Kad dođete ne možete zaobići crkvu sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja medu najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj. I Orahovica se diči svojim proljećem - manifestacijom od tjedan dana gdje se isprepliću izložbe, natjecanja, koncerti, a sve završava prve nedjelje u lipnju Cvjetnim korzom. Nema druge nego da provjerite!