Umor, iscrpljenost i smanjena aktivnost nisu osobito neobični za zimsko doba, kao što nisu ni hunjavica, začepljeni nos, kašljanje ili kihavica. Rijetki su oni koji niti jedan od ovih simptoma ne osjete tijekom cijele zime.
No pogađaju li ti simptomi podjednako sve nas? Ovisi li to isključivo o nekoj višoj sili? Osjećaju li se jednako slabo i u Istri i u Zagrebu i u Virovitici u istom razdoblju? Odgovor je, čini se – ne!
Bolje plaće, više zaposlenih, više toplih dana, pozitivniji stav prema životu u okruženju u kojem živimo očito imaju značajan utjecaj na to kako ćemo se osjećati.
Pokazalo je to internetsko istraživanje na jutarnji.hr, provedeno od sredine prosinca 2016. do sredine siječnja 2017., u kojem je sudjelovalo gotovo 9500 građana ravnomjerno raspoređenih po županijama (iz svake županije sudjelovao je približno jednaki udio stanovnika te županije, s iznimkom Zagreba, iz kojeg je taj udio bio nešto veći). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Native Ad Studija Hanza Medije i Plive "Gripa i prehlada u realnom vremenu" koji je realiziran u suradnji sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Zavodom za akutno respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, newyorškom kompanijom DioDigital Systems i New York School of Medicine. Cilj je bio čitateljima omogućiti relevantne i korisne informacije kako bi se na vrijeme mogli zaštititi od gripe od koje je ove zime, prema službeno potvrđenim slučajevima, oboljelo više od 30 tisuća ljudi. Radi se o respektabilnoj veličini uzorka građana koji su sudjelovali u anketi, zbog čega iskaz sudionika o tome kako se osjećaju može biti podloga za određene zaključke.
Iz istraživanja proizlazi da najveći broj onih koji ne osjećaju nikakve simptome i kažu da se osjećaju dobro dolazi iz Istarske i Primorsko-goranske županije – onih s najboljim socioekonomskim pokazateljima i s najboljom perspektivom. Znatno lošije osjećali su se stanovnici Ličko-senjske županije, koji su iskazali najviše simptoma gripe i prehlade. Riječ je o županiji u kojoj je u siječnju prosječna temperatura ispod ništice tijekom 25 od ukupno 31 dana, u kojoj je svaki četvrti stanovnik stariji od 65 godina, a stopa socijalne isključenosti iznimno visoka.
Umor i slabost najčešći su simptomi koje tijekom zimskog doba osjećaju građani: prosječno, svaki osmi sudionik kazao je da osjeća te simptome. Upravo kod tog simptoma zabilježene su i najmanje oscilacije među županijama. Kod nekih drugih razlike su značajne: u Ličko-senjskoj županiji gotovo dvostruko više sudionika kaže da ih boli grlo nego u, primjerice, Zadarskoj županiji.
Detaljni prikaz odgovora anketiranih prikazuje koliki je udio sudionika iz pojedine županije kazao da u tom razdoblju osjeća pojedini simptom. Zamjetno je da sudionici iz pojedinih županija odskaču od ostatka: tako su, primjerice, komplikacije u Ličko-senjskoj županiji trostruko češće od prosjeka ostalih županija. Vjerojatno se radi o tome da je populacija te županije uglavnom starija, zbog čega je sklonija komplikacijama.
Svaki 15. sudionik u anketi - njih 6,4 posto – kaže da se osjeća dobro. Može se pretpostaviti da anketu o simptomima karakterističnim za prehlade i gripu u većem omjeru ispunjavaju osobe koje neki od simptoma u tom trenutku osjećaju, no simptomatično je da su razlike među udjelima sudionika koji kažu da se osjećaju dobro veće no kod bilo kojeg simptoma te kako je baš u Istarskoj županiji takvih gotovo trostruko više nego u Požeško-slavonskoj županiji.
Na dnu ljestvice onih s najvećim udjelom stanovnika koji su odgovorili da se osjećaju dobro su i Šibensko-kninska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska županija, a na vrhu su, nakon Istre i Primorja, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija.
Očigledno je da se u mlađim, bogatijim i perspektivnijim županijama ljudi općenito osjećaju bolje nego u onima s lošijima socioekonomskim pokazateljima. Iznimka je – Grad Zagreb. Grad Zagreb, bez sumnje, ima najveći BDP po stanovniku (gotovo trostruko veći od Požeško-slavonske županije i 40 posto viši nego Istarska županija), uvjerljivo najvišu prosječnu plaću, nisku nezaposlenost, prosječan udio starijeg stanovništva, neusporedivo više usluga od bilo koje druge sredine. Ipak, Zagrepčani u visokim udjelima iskazuju prisutnost većine simptoma bolesti, a onih koji se osjećaju dobro ima slično kao i u Ličko-senjskoj županiji. Također, Zagreb je na vrhu županija kad se promatra kriterij broja dana korištenja bolovanja prema zaposleniku.
Promatra li se kako su sudionici odgovarali u anketi iz dana u dan tijekom 35 dana trajanja istraživanja, uočava se jasna pravilnost: što je bilo manje prisutnosti nekog od simptoma bolesti, to je bilo više onih koji su odgovarali da se osjećaju dobro.
Za usporedbu je uzet najčešće iskazivani simptom, umor. Tako se vidi da su se građani najmanje umorno osjećali na Božić i Novu godinu, a to je i razdoblje kada su iskazivali da se osjećaju dobro. Druga faza, kada se građani osjećaju najmanje umorno, počela je nakon 2. siječnja.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Plive u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
