INTERAKTIVNA MAPA HRVATSKE: KOLIKO JE SIGURNO VAŠE SUSJEDSTVO?

Hrvatska je u usporedbi s drugim europskim zemljama jedna od sigurnijih država kad se radi o stopi kriminala, a i jedno od ugodnijih mjesta za život s obzirom na klimu, prirodu, opskrbljenost pitkom vodom i slično. Podaci Eurostata pokazuju da su hrvatski građani među građanima Europske unije najsigurniji kad se radi o kriminalu, nasilju i vandalizmu: samo 2,5 posto stanovništva Hrvatske bilo je žrtva nekog oblika kriminala, što je gotovo sedam puta manje od prosjeka EU (koji iznosi 14 posto) te čak desetak puta manje od Bugarske, koja je sa 27 posto pogođenog stanovništva zasjela na vrh crne ljestvice EU.
Hrvatske policijske statistike pak pokazuju da unutar relativno male Hrvatske postoje bitne razlike kad se radi o osobnoj sigurnosti i sigurnosti osobne imovine. U ovoj analizi prvi je put napravljen “crime maping” za provale po gradovima i pripadajućim naseljima. Učestalost provala kreće se od njih gotovo 16 na tisuću stanovnika u Poreču do tek 0,5 provala na svakih 1000 stanovnika u Slavonskom Brodu ili Pregradi. Varira i materijalna šteta nastala provalama. Ukupno je lani iznosila gotovo 140 milijuna kuna.

Mapa je dizajnirana na temelju podataka i analiza MUP-a, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskih voda i Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Prvi put pregledom podataka svaki građanin može pronaći korisne informacije i trendove o sigurnosti u svom gradu.

Analiza podataka MUP-a pokazuje da je unutrašnjost države uglavnom sigurnija od provala od gradova uz more, u kojima je zabilježeno više provala u ugostiteljske objekte, kioske i trgovine tijekom ljetne sezone te u vikendice i druge prazne stambene objekte tijekom ostatka godine. Opasnost od požara, poplava i potresa u prvom redu pak ovisi o prevenciji i zaštiti, osobito od poplava, te klimatskim promjenama koje ključno utječu na sve tri katastrofe. Posljedicama klimatskih promjena, poput razornih poplava i požara prouzročenih sušnim razdobljima, posljednjih godina svjedočimo i u Hrvatskoj. U Hrvatskim vodama upozoravaju na sve češće klimatske ekstreme, zbog čega se mogu očekivati “pojave ekstremnih vrijednosti temperatura zraka i intenziteta oborina, kao i ekstremno sušnih razdoblja, uz pojave olujnih nevremena i vjetra razorne snage, te plimnih valova u priobalnom području”. U posljednjih desetak godina svugdje se, pa tako i u Hrvatskoj, bilježe “ekstremne hidrološke prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih vodostaja s poplavama koje prijete ljudskim životima i velikim materijalnim štetama”. Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je temperatura zraka u 2015. premašila sve rekorde i prvi put u povijesti meteoroloških mjerenja za oko 1 Celzijev stupanj premašila prosjek predindustrijskog razdoblja. Mjerenja na zagrebačkom Griču pak pokazala su da je 2015. bila druga najtoplija godina otkad postoje mjerenja. Temperatura zraka, zaključuju u Državnom hidrometeorološkom zavodu, u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja: na 95 posto hrvatskog prosjeka lani je bilo ekstremno toplo, a na preostalih pet posto - vrlo toplo. Prema studiji Economist Intelligence Unita “Sigurni gradovi”, postoji više faktora koji utječu na osjećaj sigurnosti pojedinca u nekom gradu. Jedan od značajnijih je - uz kvalitetnu infrastrukturu - sposobnost upravljanja prirodnim katastrofama u gradovima (prevencija i zaštita). U drugu skupinu spadaju faktori poput zdravog okoliša i pristupa zdravstvenoj skrbi. A u trećoj kategoriji je osobna sigurnost koja razmatra koliko je svaki pojedinac siguran od pljačke i nasilja u gradu.

“Sigurno i zdravo urbano okruženje može donijeti stvarnu i mjerljivu razliku u kvaliteti života građana”, ističe se u studiji.

Temeljem podataka o broju provalnih krađa na području svih hrvatskih policijskih postaja u posljednjih pet godina, koje nam je ustupilo Ministarstvo unutarnjih poslova, izračunali smo stopu provalnih krađa na 1000 stanovnika područja koje pojedina policijska postaja pokriva.

Napravili smo izračun za svaku godinu u razdoblju od 2011. do 2015. te prosječnu stopu za petogodišnje razdoblje. Dobra je vijest da broj provalnih krađa u Hrvatskoj opada te se u pet godina smanjio za gotovo petinu. Najveća stopa provala detektirana je u Istri i Zagrebu, a najmanja u Slavoniji, Hrvatskom zagorju i na dubrovačkom području.

Broj požara u Hrvatskoj, bilo da je riječ o požarima na građevinskim objektima, otvorenom prostoru ili na automobilima i kamionima, bio je veći 2015. nego 2014. godine, ali zato gotovo dvostruko manji nego 2011. i 2012. U te dvije godine zabilježen je crni rekord: ukupno je planulo više od 20.000 požara u 730 dana. Podaci i petogodišnji trendovi o požarima u interaktivnoj mapi odnose se na područja županija i na samo one požare na koje je izašla policija i koji su stoga evidentirani u dokumentaciji MUP-a.

Najviše požara u 2015., prema statistikama MUP-a, bilježi se u Zagrebu i na području Zagrebačke županije, u kojoj je zabilježeno 479 požara na građevinskim objektima i 588 na otvorenom prostoru, a uz to svaki treći dan izgorjelo je neko prometno sredstvo. Najveći porast požara na građevinskim objektima u 2015. u odnosu na 2014. zabilježen je na području Međimurske i Ličko-senjske županije.

Uzroci požara su najrazličitiji: od ljudskog faktora, kvara na instalacijama, nepridržavanja građevinskih normi i standarda, namjerno podmetnutih požara... Vatra u trenu može progutati imovinu stvaranu desetljećima, prouzročiti gubitke i štetu koja je često nemjerljiva kad vatrena stihija proguta vrijedne obiteljske uspomene, obiteljski nakit ili naslijeđa stvarana generacijama.

Ukupan broj požara u Hrvatskoj u posljednjih pet godina (požari na građevinskim objektima, u otvorenom prostoru i na prometnim sredstvima)

Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površinama te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je, prema procjeni Hrvatskih voda, prilično izložena poplavama.Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija. Ističe se to u dokumentu Prethodna procjena rizika od poplava Hrvatskih voda koje su napravile, u skladu s direktivom EU, karte procjene opasnosti i rizika od poplava u Hrvatskoj, kao osnovu za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava za razdoblje 2016. - 2021. Podaci su mapirani na približno sedam tisuća administrativnih naselja koji čine ukupnu površinu Hrvatske. Za potrebe interaktivne karte Jutarnjeg stručnjaci Hrvatskih voda sistematizirali su podatke Prethodne procjene rizika od poplava za pojedina naselja po većim teritorijalnim jedinicama: gradovima. Podaci za 128 gradova pokazuju prethodnu procjenu rizika od poplava, odnosno udio površine područja grada pod rizikom od poplave u odnosu na postotak ukupne površine grada.

Procjena rizika ne odgovara samo na pitanje kolika je vjerojatnost da će se dogoditi poplava, već rizik predstavlja umnožak vjerojatnosti poplave i značaja (veličina, jačina) štetnih posljedica koje nastaju u gradovima nakon poplava. Analizom je obuhvaćen niz različitih scenarija poplavljivanja (kiša, rijeke, more, pucanje nasipa, rušenje brana i slično) te različite vrste posljedica (ljudsko zdravlje, ekonomske aktivnosti te okoliš). Procjena rizika je razdijeljena u pet kategorija: područje grada pod vrlo velikim rizikom od poplava; područje grada pod velikim rizikom od poplava, područje grada pod umjerenim rizikom od poplava, područje grada pod malim rizikom od poplava i područje grada pod vrlo malim rizikom od poplava. U interaktivnoj karti svaka kategorija je označena brojem od 1 do 4 (osim područja grada pod vrlo velikim rizikom koje nosi broj i slovo 1A).

Tako na primjer procjena rizika za Dubrovnik pokazuje da je 25,32 posto područja grada pod velikim rizikom, 2,93 posto pod umjerenim rizikom, 66,51 posto pod malim rizikom, a 5,24 posto pod vrlo malim rizikom od poplave. U slučaju Zagreba, približno pola grada je pod velikim rizikom od poplava. Rijeka je procijenjena kao grad pod vrlo velikim rizikom od poplava, što ne znači da cijelo područje grada može biti poplavljeno već da veći dio područja grada može imati značajne posljedice ako se u određenim područjima uz more ili Rječinu dogodi poplava. Na kvarnerskom području, ističu u Hrvatskim vodama, opasnost prijeti i od zatrpavanja vodotoka klizištima (kanjon Rječine i Vinodolska dolina) koja mogu izazvati poplave većih razmjera te od mnogih bujica koje ugrožavaju priobalne gradove Kvarnera i Primorja. U Hrvatskim vodama upozoravaju da štetne posljedice od poplave u većini slučajeva ne korespondiraju s područjem na kojem se poplava dogodila, nego je gotovo uvijek šire od toga. Uz to, štetne se posljedice ne mogu jednoznačno iskazati jer ovise o mnogim faktorima kao što su broj ljudi, materijalna šteta, zagađenje okoliša, štete na kulturnoj baštini i slično. Prethodna procjena rizika od poplava kao i detaljni obuhvati poplavnog područja mogu se vidjeti na kartama opasnosti i rizika od poplava na http://korp.voda.hr/. Nacrt Plana upravljanja vodnim područjima koji sadrži Plan upravljanja rizicima od poplava može se naći na stranici http://www.voda.hr/.

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu izradio je interaktivnu kartu koja prikazuje procijenjeni seizmički hazard ili potresnu opasnost za teritorij Republike Hrvatske. Potresna je opasnost na njoj prikazana iznosom maksimalne horizontalne akceleracije tla tijekom potresa koja se u vrlo dugom vremenskom razdoblju u prosjeku premašuje jednom u svakih 475 godina, a izražena je u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g (1 g = 9,81 m/s2). Kartu je s kolegama s PMF-a napravio prof.dr.sc. Marijan Herak, na temelju analize Hrvatskog kataloga potresa koji sadrži osnovne podatke o više od 80 tisuća potresa u Hrvatskoj i susjednim zemljama u posljednjih više od 2000 godina. Autori napominju da očitani iznosi nisu službeni podaci i smije ih se koristiti tek kao orijentaciju te ih za projektiranje valja potvrditi uvidom u kartu koju se može preuzeti klikom na odgovarajuću poveznicu (http://seizkarta.gfz.hr/). U njihovu kartu mi smo unijeli geografske koordinate 128 gradova kako bismo dobili procjenu potresne opasnosti. Gradove smo razdijelili u tri skupine: područja s vrlo velikom, velikom te malom do umjerenom potresnom opasnošću. Prema kartama, najugroženija područja u Hrvatskoj su krajnji jug zemlje, zagrebačko područje te riječko područje. Najmanja opasnost je za istočnu Slavoniju te dijelove Like i Istre.

Potencijalnu štetu u domu možete jednostavno prevenirati. Želite li osigurati svoj dom od provala, požara, poplava i bujica, potresa i još 11 drugih opasnosti? Croatia osiguranje, lider na tržištu imovinskih osiguranja u Hrvatskoj, nudi mogućnost osiguranja imovine kako bi svatko u svom domu bio siguran i slobodan. Policom Croatia imovina možete osigurati kuću, stan, vikendicu, apartman i sav namještaj, kućanske uređaje i aparate te čak i odjeću.
Saznajte više www.crosig.hr