Što je zajedničko stonskim kamenicama, donorima krvi, slavonskom kulenu i licitarskom srcu? Prva asocijacija na pitanje - što je dobro u Hrvatskoj.

Više od 300.000 ljudi prati najveći projekt o dobrome ikada pokrenut u Hrvatskoj u Jutarnjem, Globusu i Gloriji, a više od 1100 ljudi uključilo se u istraživanje o pozitivnoj percepciji stanovništva na jutarnji.hr u kojem je postavljeno jednostavno pitanje: Što je dobro u Hrvatskoj?



U izradi prve hrvatske mape dobroga sudjelovali su ljudi iz cijele Hrvatske, najviše iz Zagreba, Osijeka i Splita. Zanimljivo je to da su prva tri odgovora u svim županijama vrlo slična. Na samom vrhu ljestvice dobroga nalaze se dobri ljudi, prirodne ljepote, hrana i piće. U Zagrebu i okolici na prvom mjestu su odgovori koji se odnose na prirodne ljepote (30%), na drugom mjestu odgovori koje se odnose na ljude i druženja, a na treće mjesto stavljaju dobru hranu i piće. Splićani najviše primjećuju prirodne ljepote (33%) zatim pozitivnu atmosferu, festivale i druženja, dok kontinentalci (najviše Osijek) na prvo mjesto stavljaju hranu (27%), dobre i radišne ljude te prirodne ljepote.

Prirodne ljepote na prvom su mjestu s 32% ukupnih odgovora u Hrvatskoj. Jadransko more, svjež zrak, brdašca, polja, jezera, vinogradi, nizine, planine, otoci, nacionalni parkovi… Čak 15.000 posjetitelja dnevno na vrhuncu sezone Plitvičkih jezera zasigurno bi se složilo da su prirodne ljepote jedan od najprepoznatljivih hrvatskih aduta u svijetu. Američka agencija za putovanja Touropia, objavila je rezultate ovogodišnjeg istraživanja najpoželjnijih destinacija u Hrvatskoj i na visokom drugom mjestu, a kao jedina prirodna ljepota na popisu, nalazi se Nacionalni park Plitvička jezera (25%). Upravo prirodnim ljepotama možemo zahvaliti značajan rast turizma što se pozitivno odražava i na cjelokupno gospodarstvo. Prema podacima HNB-a, samo u prva tri mjeseca ove godine, prihodi od turizma narasli su na 395,9 milijuna eura, a udio turizma u BDP-u iznosio je 3,7%. U prvih šest mjeseci 2017., turizam bilježi 22% više gostiju i 23% više noćenja nego u istom periodu prošle godine. Sezona se proširila na mjesece koji nisu tradicionalno turistički za Hrvatsku, što pokazuju podaci kako su u prosincu 2016. stranci ostvarili 30% više turističkih noćenja nego u prosincu 2015.


Na drugom mjestu su pozitivni ljudi i druženje s 22% odgovora. U opuštenoj atmosferi i druženju, prema rezultatima, najviše uživaju građani Zagreba i Splita. Najpopularniji odgovori u ovoj kategoriji su: Lijepe žene, dobri ljudi, rast broja transplantacija, ispijanje kave na terasi. Da Hrvati vole druženje i opuštanje potvrđuje i ovogodišnji rekord u broju noćenja domaćih turista. Tijekom lipnja na odmoru je bilo oko 250.000 domaćih gostiju, čak 18% više nego u lipnju 2016. U mjesecu s dva potencijalno produžena vikenda, domaći su gosti ostvarili 560.000 noćenja, što je čak 28% više nego u lipnju prošle godine.


Na trećem mjestu su hrana i piće s 15% odgovora. Gemišt, baranjski kulen, stonske kamenice, slavonski kulen, pršut, slanina, craft piva, sir, vino, kvarnerski škampi, arambašići samo su neke od delicija koje je kao sinonim za dobro u Hrvatskoj navelo 15% ljudi, i to najviše iz Osječko-baranjske županije. Da je Hrvatska zemlja ića i pića potvrđuju i podaci prerađivačke industrije koji pokazuju kako proizvodnja prehrambenih proizvoda ima dominantnu ulogu i predstavlja 14,4% ukupne proizvodnje, te zapošljava 15,4% svih zaposlenih osoba u industriji. Čak i običnom šetnjom po gradu s lakoćom možemo primjetiti rapidan rast broja malih craft pivovara i bistroa s bogatom ponudom koja naglasak stavlja na sve traženija i cjenjenija domaća, tradicionalna jela. Kontinentalni dio Hrvatske svojom je ponudom domaćih delicija orijentiran na domaće stanovništvo, dok je primorski dio više orijentiran na strane goste.


Na četvrtom mjestu su turistički sadržaji (festivali) s 11%. Ribarske večeri, popularni svjetski i domaći festivali, kestenijade, kazališne predstave, ljetna kina na otvorenom samo su neki od popularnih sadržaja koje najviše navode građani u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko - baranjskoj županiji. Aktivan odmor sve je traženiji, kako kod nas tako i u svijetu. Moderan gost, domaći i strani, traži dodatne sadržaje kojima će obogatiti svoj odmor. Najtraženije aktivnosti su sport, zabava i kulturna baština. Hrvatska turistička zajednica zadnjih nekoliko godina promovira Hrvatsku kao zemlju koja je “puna života” što je zasigurno privuklo turiste koji očekuju atraktivne dodatne aktivnosti i zabavu. Također, zadnjih godina Hrvatska bilježi i značajan rast broja popularnih domaćih i stranih festivala u toj mjeri da se već počelo govoriti o Hrvatskoj kao maloj zemlji za velike festivale.


Preostale kategorije odgovora su sigurnost, arhitektura i kulturna baština, obrazovanje, inovacije, sport. Približno 7% ljudi na prvo mjesto stavlja sigurnost s naglaskom na nisku stopu kriminala i sigurnost kretanja te bezbrižnu dječju igru na ulici, a da smo jedna od sigurnijih svjetskih zemalja, potvrđuju i podaci UN-a. Zanimljivo je da veći broj ljudi na prvo mjesto stavlja arhitekturu i bogatstvo kulturne baštine umjesto primjerice sportskih uspjeha, osobito ako se uzme u obzir da za jednu malu državu imamo popriličan broj velikih sportskih uspjeha zbog čega su naše kockice poznate diljem svijeta. Građani su u mapi dobroga istaknuli značajan broj naših velikih sportaša, a još češće naše povijesne osobe. Obrazovanje, izume i inovacije kao dobro u Hrvatskoj istaknulo je 4% ljudi. Da smo inovativa nacija koja prati svjetske trendove potvrđuje i nedavno osvojena zlatna medalja na međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije. Roboti su ušli i u osnovne škole preko Instituta za razvoj i inovativnost mladih koji je donirao 1800 robota, a više od 360 škola uključeno je u Croatian Makers ligu.

Dobre vijesti dolaze i iz gospodarskog sektora. Dobra vijest je kako se gospodarstvo također već neko vrijeme oporavlja i bilježi pozitivan trend u nekoliko segmenata. Trend kretanja zaposlenosti preokrenuo se 2014., te je do ožujka ove godine dosegnuo razinu od 1,45 milijuna zaposlenih. Domaća industrijska proizvodnja ostvaruje rast, a proizvođači su uspješno iskoristili prilike koje su im se otvorile ulaskom Hrvatske u EU. Privatni sektor se restrukturirao i traži nove mogućnosti, snažnije se okrenuo prema izvozu. Prema podacima DZS-a prosječna neto plaća za travanj 2017. iznosila je 5.914 kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 5.633 kuna. I poduzetništvo je u usponu. Mikro poduzetnici u prosjeku su ostvarili rast dobiti od 40%, te povećali broj zaposlenih za 15%. Kako gospodarstvo i gospodarski pokazatelji nastavljaju rasti, mjera sistemskog državnog rizika, tj. mjera premije na rizik (CDS spread) već je neko vrijeme u padu, što znači mogućnost boljeg kreditnog rejtinga države.

Imamo razloga za optimizam. Jedna smo od najbogatijih zemalja svijeta u kontekstu prirodnih ljepota, naši su specijaliteti i delicije prepoznati u cijelom svijetu, a pozitivan stav i dobri, talentirani i vrijedni ljudi koji su uvijek spremni pomoći drugima od velike su važnosti za sretniju svakodnevnicu najvećeg broja ljudi. Možemo zaključiti: dobro je, a ono što je u Hrvatskoj vrijednost su ljudi.