omogu─çava uber
DIGITAL CITY PULS TALLINN: ISTRA┼ŻUJEMO KAKO SU DIGITALNE PLATFORME USMJERENE NA POTREBE LJUDI TRANSFORMIRALE TALLINN, OLAK┼áALE ┼ŻIVOT I POSLOVANJE I POVE─ćALE STANDARD
DA JE ZAGREB
KAO TALLINN
Piše: ANTONIJA HANDABAKA
U─Ĺite u jedan od najinovativnijih gradova na svijetu. Tu je sve podre─Ĺeno udobnosti gra─Ĺana, internet je besplatan, kompanija se pokre─çe u nekoliko klikova u roku od 3 sata, a ljudi ┼żive u smartovkama - zgradama opremljenim senzorima. Digitalizacija zemlje pove─çala je BDP za dva posto, a sve je po─Źelo 1991....
Mario ima 15 godina. Upravo je dobio potvrdu za pokaznu kartu za tramvaj u svojoj novoj srednjoj ┼íkoli i pe─Źat na fotografiji. S tim dokumentima i uplatnicom od 30 kuna odlazi u ZET - za tjedan dana, kad pokaz bude gotov, ponovno ─çe morati oti─çi onamo. Erik koji ┼żivi u estonskom glavnom gradu Tallinnu tako─Ĺer je upravo navr┼íio 15 godina, ali je od grada automatski dobio elektroni─Źku osobnu iskaznicu s kojom se besplatno vozi u javnom pometu. Bez ─Źekanja u redovima, bez potrebe za isho─Ĺenjem bilo kakvog dokumenta. S tom ─çe karticom poslije i glasati i dobivati lije─Źni─Źke recepte. Njegova majka nije morala prijaviti njegovo ro─Ĺenje, to je istoga dana u─Źinila bolnica. Njegov otac kompaniju je osnovao u roku od tri sata uz nekoliko klikova mi┼íem, a upravo registrira svoj automobil putem interneta i isto tako - online - ispunjava zahtjev za povrat poreza. Mo┼że to u─Źiniti iz bilo kojeg kutka grada jer Tallinn je, kao i drugi estonski gradovi, sasvim pokriven besplatnim internetom. Naime, kako to vole re─çi u Estoniji, dostupnost interneta u 21. stolje─çu trebala bi se smatrati jednim od ljudskih prava. Taj biv┼íi provincijski grad Sovjetskog Saveza danas je najdigitaliziraniji glavni grad na svijetu, koji svake godine posje─çuje sve vi┼íe turista, ─Źiji mladi ljudi ne napu┼ítaju zemlju, a gra─Ĺani s gradskom upravom rade na razvoju pametnoga grada. Pet puta na┼íao se na top-listi sedam najinovativnijih gradova svijeta. GODINE UZLETA Cijela pri─Źa s digitalizacijom po─Źela je jo┼í 1991. Tallinn pritom nije krenuo s dobre startne pozicije. Kad se raspao Sovjetski Savez, Estonija je u predod┼żbi svjetske javnosti - onog dijela koju ju je uop─çe mogao prona─çi na karti - bila daleka i hladna sovjetska provincija. Nisu bili daleko do istine. U toj zemlji prije ─Źetvrt stolje─ça na uvo─Ĺenje telefonske linije ─Źekalo se i deset godina. Nekoliko odva┼żnih poteza vlade u 90-ima zemlju je pretvorilo u svjetskog lidera u digitaliziranosti dru┼ítva, a Tallinn u digitalnu metropolu, ─Źiji se internetu vi─Źni gra─Ĺani ne boje eksperimentiranja. Upravo u tome i njegovanju poduzetni─Źkog duha gra─Ĺana le┼żi klju─Ź transformacije grada. Jer nije dovoljno infrastrukturu uvestiunovostolje─çeinterneta, potrebno je to u─Źiniti i s mentalitetom i navikama.
JAVNI SLU┼ŻBENICI IMAJU NAPUTAK DA OD LJUDI, KAD GOD JE TO MOGU─ćE, NE TRA┼ŻE DOKUMENTE I INFORMACIJE, NEGO DA IH NA SVE NA─îINE POKU┼áAJU SAMI NABAVITI PRIJE NEGO ┼áTO IH ZATRA┼ŻE OD GRA─ÉANA.
Tallinn je u ovih 25 godina pro┼íao temeljitu transformaciju, a proces traje i nastavit ─çe se jer jedno od glavnih pravila je da se grad mijenja i prilago─Ĺava vremenu. Tallinn je u mnogo─Źemu korak ispred vremena. Estonija je ve─ç daleko oti┼íla u misiji rje┼íavanja papirnate birokracije i smanjenju vremena koje gra─Ĺani provode ─Źekaju─çi na gradske i dr┼żavne usluge. Kompaniju mo┼żete osnovati s nekoliko klikova mi┼íem, bez potrebe da izi─Ĺete iz stana. Sve je podre─Ĺeno udobnosti, glavna zapovijed je u─Źinkovitost. Javni slu┼żbenici imaju naputak da od gra─Ĺana, kad god je to mogu─çe, ne tra┼że dokumente i informacije, nego da ih na sve na─Źine poku┼íaju sami nabaviti prije nego ┼íto ih zatra┼że od gra─Ĺana. Kako to izgleda u praksi pokazuje podatak da za osnivanje kompanije ne treba vi┼íe od tri sata, a ve─çina tvrtki osniva se iz udobnosti vlastitog kau─Źa. UKLJU─îENI GRA─ÉANI Cilj je pametnih gradova poput Tallinna olak┼íati suvremeni ┼żivot kori┼ítenjem pametne tehnologije. Jedan od primjera projekata na kojem se u Estoniji trenuta─Źno radi je transformacija starih socijalisti─Źkih zgrada iz 60-ih i 70-ih godina, tzv. hru┼í─Źovki, u moderne i ekolo┼íki prihvatljive ÔÇťsmartovkeÔÇŁ opremljene senzorima, pametnom tehnologijom i ekolo┼íki prihvatljivim materijalima, koje ─çe biti zgrade za budu─çnost. U urbanom planiranju grada klju─Ź je blizina javnog transporta i sadr┼żaja poput parkova i igrali┼íta u blizini stambenih blokova. Anga┼żman gra─Ĺana grad Tallinn prepoznao je kao klju─Źan dok razvija njihov poduzetni─Źki i aktivisti─Źki duh. Jedna od estonskih kompanija koje se bave elektronikom i razvojem softvera osmislila je aplikaciju pomo─çu koje gra─Ĺani sudjeluju u gradnji pametnog grada.
U urbanom planiranju grada klju─Ź je blizina javnog transporta i sadr┼żaja poput parkova i igrali┼íta u blizini stambenih blokova
Naime, apsolutno je nu┼żno dobiti povratnu informaciju od gra─Ĺana, smatraju u gradskoj upravi Tallinna. Projekt Stickyworld, jednostavan, a u─Źinkovit, osmi┼íljen je kako bi se gra─Ĺani ┼íto lak┼íe uklju─Źili u transformaciju grada. Ideja se promovirala u medijima i na dru┼ítvenim mre┼żama i stvorena je online karta koju gra─Ĺani koriste kako bi nadle┼żnim slu┼żbama ┼íto bolje do─Źarali svoju ideju. Ljudi koji rade ili ┼żive u odre─Ĺenoj ─Źetvrti grada, ili u pojedinoj ulici, iznose prijedloge o novim sadr┼żajima ili problemima u doti─Źnoj ulici i kvartu. PAMETNA RASVJETA Mnoge estonske inovacije preto─Źene su u stvarnost u Tallinnu, i tu postoje kao svojevrsna reklama za strana tr┼żi┼íta. Tako je recimo kompanija Eliko, koja se bavi pametnom infrastrukturom, u tzv. demo ulicu u centru grada postavila poseban rasvjetni sustav sa senzorima koji prikuplja podatke o ljudima, automobilima, buci i sli─Źno i koriste ih kako bi se pobolj┼íale javne usluge. Podatke mogu pratiti svi gra─Ĺani u realnom vremenu na internetu, a jedna od funkcija rasvjete je to ┼íto se prilago─Ĺava prometu i pje┼íacima i tako ┼ítedi energiju dok istodobno dojavljuje kvarove centrali. Grad je izuzetno aktivan u stvaranju uvjeta u kojima ─çe se razvijati brzorastu─çi estonski IT sektor. Znanstvenici i istra┼żiva─Źi dobili su zato vlastiti prostor za rad u Tehnopolisu, svojevrsnoj Silicijskoj dolini Estonije, smje┼ítenoj na podru─Źju Tallinna. Na povr┼íini od 55.000 kvadratnih metara uredskog prostora danas posluje 200 kompanija i 35 startupova. Svima je isti cilj - iskoristiti informacijsku tehnologiju kako bi gra─Ĺanima pobolj┼íali kvalitetu ┼żivota. Gradska ─Źetvrt ├ťlemiste, koja je kroz povijest bila podru─Źje te┼íke industrije i izvor zaga─Ĺenja, preobra┼żena je u ─Źetvrt s modernim zgradama i zelenim povr┼íinama kako bi se stvorilo inspirativno radno mjesto za sve kompanije.
Kori┼ítenje javnog transporta gra─Ĺane stoji samo dva eura godi┼ínje koliko stoji pametna kartica s kojom prijavljuju ulazak u vozila javnog prijevoza
Projekt ├ťlemiste zapo─Źet je 2005. kakobi se stvorio balti─Źki centar zakreativnost, inovaciju i poduzetni┼ítvo, ali i privukli me─Ĺunarodni talenti. Sve ovo nije bilo dovoljno Tallinnu. S finskom prijestolnicom Helsinkijem, koji je s druge strane Balti─Źkog mora, grad radi na uspostavi zajedni─Źkog znanstvenog centra za izvrsnost. Centar je osmi┼íljen tako da znanstvenicima omogu─çi svojevrsni ÔÇť┼żivi laboratorijÔÇŁ za testiranje inovativnih rje┼íenja s komercijalnom upotrebom i isprobavanje noviteta za daljnju digitalizaciju dr┼żavne uprave. Jedan od primjera posve─çenosti gradskih vlasti pobolj┼íanju ┼żivota gra─Ĺana pomo─çu informacijske tehnologije uvo─Ĺenje je pametne kartice za javni prijevoz koji je od 2013. besplatan za sve stanovnike Tallinna. Kori┼ítenje javnog transporta gra─Ĺane stoji samo dva eura godi┼ínje, koliko stoji pametna kartica s kojom prijavljuju ulazak u vozila javnog prijevoza. Bio je to veliki eksperiment koji je privukao pozornost uprava drugih europskih gradova, a Tallinn isti─Źe kako je ostvario uspjeh jer je smanjio kori┼ítenje osobnih automobila, a pove─çao broj putnika u javnom prijevozu. Cilj gradske uprave nije bio samo smanjiti tro┼íenje papira i gra─Ĺanima ┼ítedjeti vrijeme. Bio je to korak prema stvaranju zelene metropole i smanjenju zaga─Ĺenja zraka s kojim muku mu─Źe veliki europski gradovi.
BESPLATAN PRIJEVOZ Zahvaljuju─çi uvo─Ĺenju besplatnog javnog transporta, grad je zabilje┼żio tisu─çe novih prijava prebivali┼íta i time pove─çao priljev novca u gradski bud┼żet. Besplatne karte za gra─Ĺane financiraju se iz poreza i prireza, a uprava isti─Źe da se model pokazao dovoljno dobar da s njim nastave do daljnjega. Estonska ekonomija bilje┼żi stabilan rast s tim da je Tallinn zaslu┼żan za polovicu ukupnog gospodarskog proizvoda. BDP per capita u Tallinnu u stalnom je porastu uz izuzetak kraha 2008., kada se dogodio nagli krah zbog izbijanja ekonomske krize. No, primanja i ekonomska aktivnost oporavili su se vrlo brzo i danas BDP per capita u glavnom estonskom gradu iznosi 17.800 ameri─Źkih dolara. Za usporedbu, 1995. iznosio je samo 7300 dolara, ┼íto je zoran pokazatelj razvoja kroz koji je pro┼íla Estonija. Prosje─Źna pla─ça u Tallinnu je 1200 eura bruto, ali to se ne odnosi na programere i stru─Źnjake u IT sektoru koji zara─Ĺuju od 2000 do 2500 eura neto. Estonske vlasti pritom procjenjuju da je digitalizacija zemlje pove─çala za dva posto ukupni estonski godi┼ínji BDP upravo zahvaljuju─çi razvoju sektora izraslom oko dr┼żavnih online usluga. Upravo zahvaljuju─çi dobroj ekonomskoj aktivnosti u Tallinnu, grad mo┼że priu┼ítiti usluge poput besplatnog javnog prijevoza, ali i financiranja niza projekata za umirovljenike i obitelji s djecom. Pripomogao je tome i rast broja turista od kojih je pro┼íle godine 4,3 milijuna posjetilo estonsku prijestolnicu. U cijeloj ra─Źunici va┼żne su i odli─Źne gospodarske veze sa susjednim tr┼żi┼ítima. Gradski prora─Źun Tallinna iznosi oko 525 milijuna eura, dvostruko manje od grada Zagreba koji ima dvostruko vi┼íe stanovnika. Velika pozornost posve─çuje se me─Ĺunarodnom povezivanju i suradnji.
Gra─Ĺanima se SMS-om ┼íalju podsjetnici za pla─çanje ra─Źuna i, ako se za to odlu─Źe, informacije iz primjerice ┼íkola i vrti─ça
Tvrtke u Tallinnu uklju─Źene su u brojne me─Ĺunarodne projekte poput projekta Virtu. Rije─Ź je o virtualnim uslugama za starije stanovnike balti─Źkih otoka. Sudjeluju i u projektu Dreaming, kojim se nadzire zdravlje i sigurnost starijih osoba u njihovim domovima te Innocare, kojim se radi na pobolj┼íanju ┼żivotnih uvjeta za starije ljude kori┼ítenjem tehnologije. Svaki stanovnik Estonije, pa tako i stanovnici Tallinna, s navr┼íenih 15 godina dobiva svoj elektroni─Źki identitet s kojim imaju pristup tisu─çama online servisa. Pla─çanje poreza, glasanje, lije─Źni─Źki recepti, slanje po┼ítanskih paketa, pla─çanje parkinga, prijava ro─Ĺenja i registracija vozila - sve to radi se u Tallinnu i ostatku Estonije pomo─çu mobitela i kompjutora. ─îak 95 posto gra─Ĺana poreznu prijavu ispunjava i ┼íalje putem elektroni─Źkih obrazaca, a oko tre─çine koristi internet za glasanje na izborima. Gra─Ĺanima se SMS-om ┼íalju podsjetnici za pla─çanje ra─Źuna i, ako se za to odlu─Źe, informacije iz primjerice ┼íkola i vrti─ça. Dostupnost informacija na internetu klju─Ź je za transparentnost rada i to se stalno nagla┼íava. Me─Ĺu ostalim, svim na dohvat klika mi┼íem su informacije o sudskim slu─Źajevima i njihovu statusu. Za veliki boom elektroni─Źkog sektora, u kojem je Estonija prepoznala svoju budu─çnost, zaslu┼żan je Skype. Ono ┼íto je Nokia za Finsku, to je za Estoniju Skype, telekomunikacijski aplikacijski softver koji omogu─çuje videopozive izme─Ĺu kompjutora, tableta i drugih mobilnih ure─Ĺaja. Razvila su ga 2013. tri Estonca, a svjetski uspjeh Skypea otvorio je vrata drugima. Danas je Tallinn grad ┼żive startup scene na kojoj mu zavide mnogo razvijenije i bogatije zemlje. Grad je prilago─Ĺen malim poduze─çima s velikim idejama. Nema potrebe da se mladi sele u potrazi za poslom, sve ┼íto im treba je vlastito znanje i poduzetni─Źki duh. Grad tosvim silama poti─Źe. Fokus je na proizvodima o kojima glas ┼íire zadovoljni kupci, a mogu─çe ih je izvesti na globalno tr┼żi┼íte. IZVOZE PAMET, NE LJUDE Otvaranjem inkubatora i dva tehnolo┼íka parka unutar grada Tallinn je pogurao startup scenu i danas je dom oko 400 startupova, a na desetine novih pokrene se svake godine. ─îak 70 posto njih se procjenjuje uspje┼ínima jer izvoze na strana tr┼żi┼íta, a deset posto je ocijenjeno iznimno uspje┼ínima, ┼íto pripoma┼że ugledu estonskih kompanija na svjetskoj sceni. Koji su, nakon Skypea, najpoznatiji proizvodi nove generacije? GrabCAD, platforma koja olak┼íava suradnju in┼żenjera na podru─Źju mehanike, a koju je kupio Stratasys, velika kompanija za 3D printanje, za 70 milijuna eura, TransferWise, kompanija koja olak┼íava me─Ĺunarodni transfer novca. Poznati portal za tehnologiju Wired uvrstio je TransferWise me─Ĺu deset najboljih startupa u Europi. U njega je investirao i britanski milijarder Richard Branson. Fortumo, kompanija za mobilno pla─çanje, odavno je pre┼íla fazu startupa. A ba┼í kao ┼íto je globalni div Skype priprijetio telefonskim kompanijama, tako i mnogi estonski izumi testiraju granice poslovanja pa ─Źak i zakona.
NE BOJE SE PROMJENA No, smisao i jest mijenjati se i prilago─Ĺavati. Estonska vlada isti─Źe da gradnja startupa na globalno tr┼żi┼íte orijentiranih kompanija stvara dodatnu vrijednost za ekonomiju i dru┼ítvo u cjelini. Osim ┼íto pridonosi pozitivnom imid┼żu zemlje op─çenito, Estonce prikazuje kao inovativne i poduzetne gra─Ĺane. To se pokazuje i u dr┼żavnim bilancama. Samo u prvom kvartalu ove godine porez koji je dr┼żava prikupila od startupova u cijeloj zemlji bio je 8,8 milijuna eura od dr┼żavnih davanja i 8,2 milijuna od poreza na prihod. Kad je rije─Ź o radnim mjestima, statistike porezne uprave za prvi kvartal 2017. godine pokazuju da je gotovo 2500 ljudi bilo zaposleno u startupovima.
Profit koji su startupovi ostvarili u prvom kvartalu bio je 71 milijun eura
Profit koji su startupovi ostvarili u prvom kvartalu bio je 71 milijun eura. Estonski porezni sustav pritom je susretljiv prema tvrtkama koje profite ponovno ulo┼że u ┼íirenje poslovanja. Naime, korporativni porez od 20 posto pla─ça se samo na potro┼íeni profit, a u slu─Źaju ponovnog ulaganja iznosi nula posto. No, Tallin kao grad od 400.000 stanovnika i Estonija kao zemlja od 1,3 milijuna ljudi ima problema s radnom snagom. S jedne strane, bio je to veliki olak┼íavaju─çi faktor u digitalizaciji zemlje, no s rastom poslovanja Estonija je upala u probleme zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Otud i toliki projekti za olak┼íavanje rada i ┼żivota u estonskoj prijestolnici. Ali, vlada se domislila i jo┼í nekim rje┼íenjima. Privla─Źenje novih talenata i investicija olak┼íano je odlukom da osnovati kompaniju u Estoniji mo┼żete i ako niste njezin gra─Ĺanin ili gra─Ĺanin EU. Sve ┼íto je potrebno je prijavu za ÔÇťdozvolu za e-boravakÔÇŁ, ┼íto se dakako tako─Ĺer radi s nekoliko klikova mi┼íem, a estonske statistike pokazuju da se dosad za e-boravak prijavilo oko 20.000 ljudi iz 138 zemalja. Nije ─Źudo ┼íto Estonija nije imala problema ni s privla─Źenjem me─Ĺunarodnih i europskih agencija u svoj glavni grad. U Tallinnu je tako Centar za cyber sigurnost NATO-a. Rije─Ź je o istra┼żiva─Źkom centru i centru za obuku stru─Źnjaka na podru─Źju cyber sigurnosti. U Tallinnu svoje sjedi┼íte ima i Agencija za upravom velikim IT sustavima Europske unije. Gradske vlasti rade sve da pove─çaju privla─Źnost grada za ┼żivot i poslovanje. Jedan od trenuta─Źnih prioriteta je rehabilitacija zanimljivih gradskih ─Źetvrti koriste─çi postmodernu arhitekturu. Tallinn ┼żeli turiste, ┼żeli inovativn umladu populaciju, ┼żeli internetsku generaciju i stalno se mijenja. Mo┼żda je najva┼żnije to da Tallinn uvijek gleda prema budu─çnosti i ne boji se promjena.
Uber u Estoniji: Prva zemlja s modernim zakonom
Estonija je iznimka kad je rije─Ź o otvorenosti prema novom. To uklju─Źuje i otvorenost prema novim oblicima poslovanja. Stoga ne ─Źudi da je za razliku od nekih drugih europskih zemalja, bila otvorena kad je ulazak na estonsko tr┼żi┼íte objavila kompanija Uber. Uber je u Tallinn je stigao 2015. i odmah izazvao, kao i drugdje, prosvjede lokalnih slu┼żbi za taksiranje. No, vlada je vrlo brzo objavila kako namjerava postati prva europska zemlja u kojoj ─çe usluge poput Ubera biti sasvim legalizirane. Nakon dvije godine pregovora i dogovora estonski regulatori i parlament iznjedrili su zakon kojima se usluge poput Ubera stavljaju pod sli─Źan zakonski okvir kao i tradicionalne usluge. ÔÇťDr┼żava mora omogu─çiti poslovanje novim kompanijama. Staroj tehnologiji mjesto je u muzejima, ne bi je trebalo ┼ítititi na dr┼żavnoj raziniÔÇŁ, objasnio je zastupnik estonske Reformisti─Źke stranke Kalle Palling koji je imao glavnu ulogu u nacrtu prijedloga novog zakona i pregovorima za nova pravila koja su stupila na snagu ovaj tjedan.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Ubera Hrvatska, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg