Mario ima 15 godina. Upravo je dobio potvrdu za pokaznu kartu za tramvaj u svojoj novoj srednjoj školi i pečat na fotografiji. S tim dokumentima i uplatnicom od 30 kuna odlazi u ZET - za tjedan dana, kad pokaz bude gotov, ponovno će morati otići onamo. Erik koji živi u estonskom glavnom gradu Tallinnu također je upravo navršio 15 godina, ali je od grada automatski dobio elektroničku osobnu iskaznicu s kojom se besplatno vozi u javnom pometu. Bez čekanja u redovima, bez potrebe za ishođenjem bilo kakvog dokumenta. S tom će karticom poslije i glasati i dobivati liječničke recepte. Njegova majka nije morala prijaviti njegovo rođenje, to je istoga dana učinila bolnica. Njegov otac kompaniju je osnovao u roku od tri sata uz nekoliko klikova mišem, a upravo registrira svoj automobil putem interneta i isto tako - online - ispunjava zahtjev za povrat poreza. Može to učiniti iz bilo kojeg kutka grada jer Tallinn je, kao i drugi estonski gradovi, sasvim pokriven besplatnim internetom. Naime, kako to vole reći u Estoniji, dostupnost interneta u 21. stoljeću trebala bi se smatrati jednim od ljudskih prava. Taj bivši provincijski grad Sovjetskog Saveza danas je najdigitaliziraniji glavni grad na svijetu, koji svake godine posjećuje sve više turista, čiji mladi ljudi ne napuštaju zemlju, a građani s gradskom upravom rade na razvoju pametnoga grada. Pet puta našao se na top-listi sedam najinovativnijih gradova svijeta. GODINE UZLETA Cijela priča s digitalizacijom počela je još 1991. Tallinn pritom nije krenuo s dobre startne pozicije. Kad se raspao Sovjetski Savez, Estonija je u predodžbi svjetske javnosti - onog dijela koju ju je uopće mogao pronaći na karti - bila daleka i hladna sovjetska provincija. Nisu bili daleko do istine. U toj zemlji prije četvrt stoljeća na uvođenje telefonske linije čekalo se i deset godina. Nekoliko odvažnih poteza vlade u 90-ima zemlju je pretvorilo u svjetskog lidera u digitaliziranosti društva, a Tallinn u digitalnu metropolu, čiji se internetu vični građani ne boje eksperimentiranja. Upravo u tome i njegovanju poduzetničkog duha građana leži ključ transformacije grada. Jer nije dovoljno infrastrukturu uvestiunovostoljećeinterneta, potrebno je to učiniti i s mentalitetom i navikama. Tallinn je u ovih 25 godina prošao temeljitu transformaciju, a proces traje i nastavit će se jer jedno od glavnih pravila je da se grad mijenja i prilagođava vremenu. Tallinn je u mnogočemu korak ispred vremena. Estonija je već daleko otišla u misiji rješavanja papirnate birokracije i smanjenju vremena koje građani provode čekajući na gradske i državne usluge. Kompaniju možete osnovati s nekoliko klikova mišem, bez potrebe da iziđete iz stana. Sve je podređeno udobnosti, glavna zapovijed je učinkovitost. Javni službenici imaju naputak da od građana, kad god je to moguće, ne traže dokumente i informacije, nego da ih na sve načine pokušaju sami nabaviti prije nego što ih zatraže od građana. Kako to izgleda u praksi pokazuje podatak da za osnivanje kompanije ne treba više od tri sata, a većina tvrtki osniva se iz udobnosti vlastitog kauča. UKLJUČENI GRAĐANI Cilj je pametnih gradova poput Tallinna olakšati suvremeni život korištenjem pametne tehnologije. Jedan od primjera projekata na kojem se u Estoniji trenutačno radi je transformacija starih socijalističkih zgrada iz 60-ih i 70-ih godina, tzv. hruščovki, u moderne i ekološki prihvatljive “smartovke” opremljene senzorima, pametnom tehnologijom i ekološki prihvatljivim materijalima, koje će biti zgrade za budućnost. U urbanom planiranju grada ključ je blizina javnog transporta i sadržaja poput parkova i igrališta u blizini stambenih blokova. Angažman građana grad Tallinn prepoznao je kao ključan dok razvija njihov poduzetnički i aktivistički duh. Jedna od estonskih kompanija koje se bave elektronikom i razvojem softvera osmislila je aplikaciju pomoću koje građani sudjeluju u gradnji pametnog grada. Naime, apsolutno je nužno dobiti povratnu informaciju od građana, smatraju u gradskoj upravi Tallinna. Projekt Stickyworld, jednostavan, a učinkovit, osmišljen je kako bi se građani što lakše uključili u transformaciju grada. Ideja se promovirala u medijima i na društvenim mrežama i stvorena je online karta koju građani koriste kako bi nadležnim službama što bolje dočarali svoju ideju. Ljudi koji rade ili žive u određenoj četvrti grada, ili u pojedinoj ulici, iznose prijedloge o novim sadržajima ili problemima u dotičnoj ulici i kvartu. PAMETNA RASVJETA Mnoge estonske inovacije pretočene su u stvarnost u Tallinnu, i tu postoje kao svojevrsna reklama za strana tržišta. Tako je recimo kompanija Eliko, koja se bavi pametnom infrastrukturom, u tzv. demo ulicu u centru grada postavila poseban rasvjetni sustav sa senzorima koji prikuplja podatke o ljudima, automobilima, buci i slično i koriste ih kako bi se poboljšale javne usluge. Podatke mogu pratiti svi građani u realnom vremenu na internetu, a jedna od funkcija rasvjete je to što se prilagođava prometu i pješacima i tako štedi energiju dok istodobno dojavljuje kvarove centrali. Grad je izuzetno aktivan u stvaranju uvjeta u kojima će se razvijati brzorastući estonski IT sektor. Znanstvenici i istraživači dobili su zato vlastiti prostor za rad u Tehnopolisu, svojevrsnoj Silicijskoj dolini Estonije, smještenoj na području Tallinna. Na površini od 55.000 kvadratnih metara uredskog prostora danas posluje 200 kompanija i 35 startupova. Svima je isti cilj - iskoristiti informacijsku tehnologiju kako bi građanima poboljšali kvalitetu života. Gradska četvrt Ülemiste, koja je kroz povijest bila područje teške industrije i izvor zagađenja, preobražena je u četvrt s modernim zgradama i zelenim površinama kako bi se stvorilo inspirativno radno mjesto za sve kompanije. Projekt Ülemiste započet je 2005. kakobi se stvorio baltički centar zakreativnost, inovaciju i poduzetništvo, ali i privukli međunarodni talenti. Sve ovo nije bilo dovoljno Tallinnu. S finskom prijestolnicom Helsinkijem, koji je s druge strane Baltičkog mora, grad radi na uspostavi zajedničkog znanstvenog centra za izvrsnost. Centar je osmišljen tako da znanstvenicima omogući svojevrsni “živi laboratorij” za testiranje inovativnih rješenja s komercijalnom upotrebom i isprobavanje noviteta za daljnju digitalizaciju državne uprave. Jedan od primjera posvećenosti gradskih vlasti poboljšanju života građana pomoću informacijske tehnologije uvođenje je pametne kartice za javni prijevoz koji je od 2013. besplatan za sve stanovnike Tallinna. Korištenje javnog transporta građane stoji samo dva eura godišnje, koliko stoji pametna kartica s kojom prijavljuju ulazak u vozila javnog prijevoza. Bio je to veliki eksperiment koji je privukao pozornost uprava drugih europskih gradova, a Tallinn ističe kako je ostvario uspjeh jer je smanjio korištenje osobnih automobila, a povećao broj putnika u javnom prijevozu. Cilj gradske uprave nije bio samo smanjiti trošenje papira i građanima štedjeti vrijeme. Bio je to korak prema stvaranju zelene metropole i smanjenju zagađenja zraka s kojim muku muče veliki europski gradovi.

BESPLATAN PRIJEVOZ Zahvaljujući uvođenju besplatnog javnog transporta, grad je zabilježio tisuće novih prijava prebivališta i time povećao priljev novca u gradski budžet. Besplatne karte za građane financiraju se iz poreza i prireza, a uprava ističe da se model pokazao dovoljno dobar da s njim nastave do daljnjega. Estonska ekonomija bilježi stabilan rast s tim da je Tallinn zaslužan za polovicu ukupnog gospodarskog proizvoda. BDP per capita u Tallinnu u stalnom je porastu uz izuzetak kraha 2008., kada se dogodio nagli krah zbog izbijanja ekonomske krize. No, primanja i ekonomska aktivnost oporavili su se vrlo brzo i danas BDP per capita u glavnom estonskom gradu iznosi 17.800 američkih dolara. Za usporedbu, 1995. iznosio je samo 7300 dolara, što je zoran pokazatelj razvoja kroz koji je prošla Estonija. Prosječna plaća u Tallinnu je 1200 eura bruto, ali to se ne odnosi na programere i stručnjake u IT sektoru koji zarađuju od 2000 do 2500 eura neto. Estonske vlasti pritom procjenjuju da je digitalizacija zemlje povećala za dva posto ukupni estonski godišnji BDP upravo zahvaljujući razvoju sektora izraslom oko državnih online usluga. Upravo zahvaljujući dobroj ekonomskoj aktivnosti u Tallinnu, grad može priuštiti usluge poput besplatnog javnog prijevoza, ali i financiranja niza projekata za umirovljenike i obitelji s djecom. Pripomogao je tome i rast broja turista od kojih je prošle godine 4,3 milijuna posjetilo estonsku prijestolnicu. U cijeloj računici važne su i odlične gospodarske veze sa susjednim tržištima. Gradski proračun Tallinna iznosi oko 525 milijuna eura, dvostruko manje od grada Zagreba koji ima dvostruko više stanovnika. Velika pozornost posvećuje se međunarodnom povezivanju i suradnji. Tvrtke u Tallinnu uključene su u brojne međunarodne projekte poput projekta Virtu. Riječ je o virtualnim uslugama za starije stanovnike baltičkih otoka. Sudjeluju i u projektu Dreaming, kojim se nadzire zdravlje i sigurnost starijih osoba u njihovim domovima te Innocare, kojim se radi na poboljšanju životnih uvjeta za starije ljude korištenjem tehnologije. Svaki stanovnik Estonije, pa tako i stanovnici Tallinna, s navršenih 15 godina dobiva svoj elektronički identitet s kojim imaju pristup tisućama online servisa. Plaćanje poreza, glasanje, liječnički recepti, slanje poštanskih paketa, plaćanje parkinga, prijava rođenja i registracija vozila - sve to radi se u Tallinnu i ostatku Estonije pomoću mobitela i kompjutora. Čak 95 posto građana poreznu prijavu ispunjava i šalje putem elektroničkih obrazaca, a oko trećine koristi internet za glasanje na izborima. Građanima se SMS-om šalju podsjetnici za plaćanje računa i, ako se za to odluče, informacije iz primjerice škola i vrtića. Dostupnost informacija na internetu ključ je za transparentnost rada i to se stalno naglašava. Među ostalim, svim na dohvat klika mišem su informacije o sudskim slučajevima i njihovu statusu. Za veliki boom elektroničkog sektora, u kojem je Estonija prepoznala svoju budućnost, zaslužan je Skype. Ono što je Nokia za Finsku, to je za Estoniju Skype, telekomunikacijski aplikacijski softver koji omogućuje videopozive između kompjutora, tableta i drugih mobilnih uređaja. Razvila su ga 2013. tri Estonca, a svjetski uspjeh Skypea otvorio je vrata drugima. Danas je Tallinn grad žive startup scene na kojoj mu zavide mnogo razvijenije i bogatije zemlje. Grad je prilagođen malim poduzećima s velikim idejama. Nema potrebe da se mladi sele u potrazi za poslom, sve što im treba je vlastito znanje i poduzetnički duh. Grad tosvim silama potiče. Fokus je na proizvodima o kojima glas šire zadovoljni kupci, a moguće ih je izvesti na globalno tržište. IZVOZE PAMET, NE LJUDE Otvaranjem inkubatora i dva tehnološka parka unutar grada Tallinn je pogurao startup scenu i danas je dom oko 400 startupova, a na desetine novih pokrene se svake godine. Čak 70 posto njih se procjenjuje uspješnima jer izvoze na strana tržišta, a deset posto je ocijenjeno iznimno uspješnima, što pripomaže ugledu estonskih kompanija na svjetskoj sceni. Koji su, nakon Skypea, najpoznatiji proizvodi nove generacije? GrabCAD, platforma koja olakšava suradnju inženjera na području mehanike, a koju je kupio Stratasys, velika kompanija za 3D printanje, za 70 milijuna eura, TransferWise, kompanija koja olakšava međunarodni transfer novca. Poznati portal za tehnologiju Wired uvrstio je TransferWise među deset najboljih startupa u Europi. U njega je investirao i britanski milijarder Richard Branson. Fortumo, kompanija za mobilno plaćanje, odavno je prešla fazu startupa. A baš kao što je globalni div Skype priprijetio telefonskim kompanijama, tako i mnogi estonski izumi testiraju granice poslovanja pa čak i zakona.

NE BOJE SE PROMJENA No, smisao i jest mijenjati se i prilagođavati. Estonska vlada ističe da gradnja startupa na globalno tržište orijentiranih kompanija stvara dodatnu vrijednost za ekonomiju i društvo u cjelini. Osim što pridonosi pozitivnom imidžu zemlje općenito, Estonce prikazuje kao inovativne i poduzetne građane. To se pokazuje i u državnim bilancama. Samo u prvom kvartalu ove godine porez koji je država prikupila od startupova u cijeloj zemlji bio je 8,8 milijuna eura od državnih davanja i 8,2 milijuna od poreza na prihod. Kad je riječ o radnim mjestima, statistike porezne uprave za prvi kvartal 2017. godine pokazuju da je gotovo 2500 ljudi bilo zaposleno u startupovima. Profit koji su startupovi ostvarili u prvom kvartalu bio je 71 milijun eura. Estonski porezni sustav pritom je susretljiv prema tvrtkama koje profite ponovno ulože u širenje poslovanja. Naime, korporativni porez od 20 posto plaća se samo na potrošeni profit, a u slučaju ponovnog ulaganja iznosi nula posto. No, Tallin kao grad od 400.000 stanovnika i Estonija kao zemlja od 1,3 milijuna ljudi ima problema s radnom snagom. S jedne strane, bio je to veliki olakšavajući faktor u digitalizaciji zemlje, no s rastom poslovanja Estonija je upala u probleme zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Otud i toliki projekti za olakšavanje rada i života u estonskoj prijestolnici. Ali, vlada se domislila i još nekim rješenjima. Privlačenje novih talenata i investicija olakšano je odlukom da osnovati kompaniju u Estoniji možete i ako niste njezin građanin ili građanin EU. Sve što je potrebno je prijavu za “dozvolu za e-boravak”, što se dakako također radi s nekoliko klikova mišem, a estonske statistike pokazuju da se dosad za e-boravak prijavilo oko 20.000 ljudi iz 138 zemalja. Nije čudo što Estonija nije imala problema ni s privlačenjem međunarodnih i europskih agencija u svoj glavni grad. U Tallinnu je tako Centar za cyber sigurnost NATO-a. Riječ je o istraživačkom centru i centru za obuku stručnjaka na području cyber sigurnosti. U Tallinnu svoje sjedište ima i Agencija za upravom velikim IT sustavima Europske unije. Gradske vlasti rade sve da povećaju privlačnost grada za život i poslovanje. Jedan od trenutačnih prioriteta je rehabilitacija zanimljivih gradskih četvrti koristeći postmodernu arhitekturu. Tallinn želi turiste, želi inovativn umladu populaciju, želi internetsku generaciju i stalno se mijenja. Možda je najvažnije to da Tallinn uvijek gleda prema budućnosti i ne boji se promjena.