Htjeli smo stvoriti digitalni svijet koji bi oplemenio duboko zatvoreni, unutarnji svijet djeteta s autizmom, kaže tata Klečina. Aplikacija sadrži zadatke iz matematike, prirode, logike, šest stranih jezika, a korisnik sam kreira sadržaj. Moja Fani je oduševljena aplikacijom, kaže mama Daniela.
Maks ima teži oblik autizma, nije verbalan, često zapadne u nemirne faze. Imao je sedam godina kada sam počeo razmišljati što bih kao informatičar mogao ponuditi svom sinu da ga nekako zainteresiram. Maksova mama je elektrotehničarka i pokušali smo svoja znanja primijeniti u radnu terapiju, stvoriti digitalni svijet koji bi oplemenio duboko zatvoreni, unutarnji svijet djeteta s autizmom.
Tako je nastala aplikacija Gabriel's seeds, započinje priču Dražen Klečina, otac 15-godišnjeg Maksimilijana, sad već velikog momčića koji pohađa odgojno-obrazovnu ustanovu “Slava Raškaj” za djecu s posebnim potrebama.
Posjetili smo ih jer su nedavno osvojili vrijednu nagradu: pobijedili su na natječaju HT-a “Zajedno smo jači” i s programom e-Osmijeh osvojili 90 tisuća kuna i to za aplikaciju koju je osmislio kreativni tata Klečina.
Centar “Slava Raškaj” u Zagrebu, koji nosi ime po našoj poznatoj gluhoj slikarici s konca 19. i početka 20. stoljeća, dugo je skrbio o djeci s oštećenim sluhom, međutim, posljednjih deset godina proširio je svoju djelatnost. Danas uz djecu s oštećenim sluhom, nerazvijenim govorom te govorno-jezičnim poremećajima, ustanova brine i o djeci s poteškoćama iz spektra autizma, djeci s pervazivnim razvojnim poremećajem, onima koji imaju neki oblik mentalne retardacije, Varšava sindrom (poremećaj u razdvajanju kromosoma), Down sindrom, Aspergerov sindrom (oblik autizma) i Distoni sindrom (motoričke slabije sposobnosti).
Ukupno je šestotinjak korisnika s raznim poteškoćama, od novorođenčadi do tridesete godine života, pojašnjava ravnateljica ustanove Slavica Jelić.
Imamo vrtić, osnovnu i srednju školu s prilagođenim programima. U našem vrtiću je 115 djece koja su djelomično integrirana i u redovne vrtiće, zatim, u osnovnoj imamo 85, a u srednjoj školi 170 učenika. Usto, imamo i 25 učenika koji su inače integrirani u redovne škole, a jednom tjedno kod nas dolaze na vježbe govora. Škola, nadalje, ima i odgojno- obrazovne skupine u kojima se djeca i mladi rehabilitiraju za samostalan život. Uz nastavni program, ustanova nudi govorne vježbe, psihosocijalnu podršku, tjelesnu, likovnu i glazbenu terapiju te stimulaciju pokreta, iznosi ravnateljica.
Od osvojenih 90 tisuća kuna, ustanova će kupiti osam tableta i osam laptopa koji će im pomoći u radu s djecom.
Aplikacija je dobila ime Gabriel's seeds. Prema kršćanskoj predaji, anđeo Gabriel je donositelj lijepe vijesti, a seeds na engleskom znači sjeme, dakle, aplikacija sije dobro sjeme znanja kroz zabavu i igru, kaže ravnateljica Jelić. Jako je zanimljiva priča kako je aplikacija nastala, nasmijala se skupa s tatom Klečinom.
Naime, prije osam godina, Maks se doma neko vrijeme igrao s time, ali mu je nakon nekog vremena dojadila i projekt je pao u zaborav.
Međutim, par godina kasnije, negdje na računalu pronašla ju je naša zdrava kći koja je mlađa od Maksa i zaigrala se. Pokazala je toliku koncentraciju da nam je to bilo zanimljivo pokazati tetama i vršnjacima u redovnom vrtiću Špansko. Klinci su bili oduševljeni, u tren su razvili jaki interes i timski rad, nastavlja priču tata Klečina.
Djeci s posebnim potrebama
Roditeljima
Stručnom osoblju Centra “Slava Raškaj”
Bilo je to tijekom 2013., klinci u Španskom zadatke su rješavali s velikim entuzijazmom, a igru su, zanimljivo, jednako zavoljela zdrava djeca, kao i ona s poteškoćama, integrirana u spomenuti redovni vrtić. Vidjevši da aplikacija ima pedagoško-zabavnu vrijednost, jer je poznato da djeca najbolje uče kroz igru, Dražen Klečina sadržajno je dodatno obogatio dvije platforme - za zdravu djecu i onu s posebnim potrebama - i volonterski ponudio ravnateljici ustanove “Slava Raškaj”.
Predškolci u dobi od tri do sedam godina, s poremećajem u komunikaciji te niži razredi osnovne škole odlično su reagirali, međutim, stručno osoblje “Slave Raškaj”, našlo se na sto muka - nemaju potrebnu računalnu opremu!
Odmah smo se mobilizirali. Imamo dobar projektni tim koji je detaljno usavršio program, vijeće roditelja ekspresno se složilo da je stvar jako dobra za njihovu djecu i prijavili smo se na spomenuti natječaj HT-a. Kad smo čuli da smo osvojili najviše glasova i potreban novac, našoj sreći nije bilo kraja. Uskoro stižu tableti i laptopi i potrebna infrastruktura, razdragano će ravnateljica.
Aplikacija, pokazuje tata Klečina, sadrži zadatke iz matematike, prirode, logike, stranih jezika ... i može se sadržajno širiti. Funkcionira tako da autor-korisnik sam kreira sadržaj i to na šest stranih jezika.
Primjerice, ovdje imamo zadatak, sličicu s dvije trešnje plus sličicu s tri trešnje i ponuđene odgovore. Ukoliko dijete odabere točan odgovor, sličicu s pet trešanja, dobiva pozitivne bodove i nagradu. A nagrada je opet edukacija: kratki videozapis skinut s internetskog kanala YouTube, tematski vezan uz zadatak. Ukoliko je pitanje bilo iz glazbenog odgoja, onda mu je nagrada neki glazbeni spot. Ako je iz prirode, nagradni klipić je o životinjama, ili pak s robotima, kad se to uklapa u zadatak. Na taj način kombinira se edukacija i motivacija. Nevjerojatno je kako djeci odmah zaokupi pažnju, opisuje tata Klečina.
Spustili smo se u prizemlje, u vrtićku grupu Pčelica Maja. “Idemo pjevati Žutog patka? Tea, može Žuti patak?” Djevojčica s naočalama za vid nasmijala se i kimnula glavom.
“Ide, ide patak na daleki put, repić mu je kratak, a kljun mu je žut”, zapjevale su tete i klinci. U grupi je sedmero djece, mahom su to petogodišnjaci. Većinom su verbalni, međutim, govor im nije dobro razvijen, uz ostale pridružene smetnje ponašanja, pojašnjavaju tete, a jedan dečkić uopće ne govori. Slatki su, sjede u krugu na malim stolcima, obavljaju zadatke, znatiželjno promatrajući fotoaparat i kameru kolege snimatelja. S njima su dvije tete, logopedica Irma Hrestak i rehabilitatorica i radna terapeutkinja Sanja Šegvić.
Aplikacija služi za bogaćenje rječnika i veselimo se da ćemo je uskoro moći koristiti. Razvija rječnik pojmova, primjerice pojmove zime, pojmove životinja, pojmove tehnologija ... Dakako, zadržat će se stari mediji, slike i kolaži, ali, ne biste vjerovali kako djeca fantastično reagiraju na nove medije. Bez obzira na poteškoće, obožavaju touch screen bilo da je to na zaslonu mobitela, tableta ili laptopa. Dapače, to je izvrsna platforma za dijete koje teško komunicira i ne može učiti na klasičan akademski način, navodi rehabilitatorica i terapeutkinja Šegvić.
Njezine riječi potvrđuje Daniela Rac Kolarić, mama sedmogodišnje djevojčice Fani koja ima Down sindrom, gluhoću s pridruženim poteškoćama i također pohađa “Slavu Raškaj”.
“Fani, vidi tko je došao”, poviknula je mama Daniela kada smo ih posjetili u njihovu domu u središtu grada. Djevojčica nas je nakratko pogledala i nastavila se igrati. Prohodala je s pet godina, još kao beba imala je dvije operacije srca i Dandy-Walkerov sindrom koji donosi urođenu deformaciju malog mozga.
Danijela je, kaže, u trudnoći saznala da njezina Fani ima sindrom Down i srčanu grešku i znala je da je želi zadržati, o tome nije bilo govora.
Ona je naše dijete, odmah smo to rekli suprug Matija i ja. Na koncu, tko smo mi da odlučujemo tko je vrijedan života i tko ima pravo živjeti. Naravno, svatko ima pravo na svoje mišljenje, slegnula je ramenima.
Nije bilo lako, nastavlja Daniela, patila je i postavljala sebi bezbroj pitanja, zašto, zašto, zašto?! Zašto ona i zašto baš njezina curica?
Isplakala se, izludjela i konačno odlučila da više neće uludo trošiti energiju. Krenula je, kako kaže, u pozitivnu borbu. Danas je predsjednica roditeljskog vijeća u “Slavi Raškaj” i jako se angažirala da ljudi glasaju i podrže e-Osmijeh na raspisanom natječaju. Budući da djevojčici zbog niza poteškoća ne mogu ugraditi pužnicu, Daniela je u “Slavi Raškaj” prošla tečaj za gluhonijeme, a nešto od znakovnog jezika usvojila je i Fani.
“Ovo nam je treća godina u vrtiću, jako sam zadovoljna. Fani je sretna ondje, surađujemo svi, djeca, roditelji i stručno osoblje. Fani je jako socijalna, stalno šetamo, prihvaćena je u kvartu, idemo na dječje rođendane, dobro je integrirana. Aplikacijom je oduševljena. Naša djeca su neverbalna i puno im je lakše kada imaju tablete i laptope”, kaže mama Daniela.
osoba s autizmom živi u Hrvatskoj
puta je češći kod dječaka nego kod djevojčica
ih ima epilepsiju koja se javlja u pubertetu ili ranoj adolescenciji
slučajeva autizma može se identificirati Mendelovim putem (praćenjem jednog gena)
autističnih ima normalnu inteligenciju
ima umjerenu ili slabu mentalnu retardaciju
Facebook
Twitter
Mobile Jutarnji
