Kao djeca došli su u Zvjezdarnicu Višnjan na sasvim drukčije edukacije o astronomiji. Korado Korlević, koji je otkrio 947 asteroida, otvorio im je vrata znanosti. Mnogi od njih sada su profesori i voditelji projekata na najuglednijim svjetskim sveučilištima i laboratorijima
Osim što glasi za jednog od najvećih svjetskih lovaca na asteroide, Korado Korlević je među najagilnijim hrvatskim promotorima znanosti. Predsjednik Astronomskog društva Višnjan u istarskom gradiću u kojem je smještena najpoznatija hrvatska zvjezdarnica već tri desetljeća provodi edukacijske programe za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, među kojima je najvažnija Ljetna škola astronomije.
Projekt "Astronomija kao uvod u znanost", dobitnik donacije Hrvatskog Telekoma iz programa "Zajedno smo jači" u iznosu od 50 tisuća kuna, obuhvaća edukacijske programe koje svake godine pohađa oko 140 djece iz cijele Hrvatske. Cilj radionica je - otvoriti djeci prozor u znanost.
U ovom trenutku čak 60 posto hrvatskih studenata studira društvene znanosti. S obzirom na radikalne promjene na tržištu rada nastale pod utjecajem razvoja digitalnih tehnologija, prema agendi EU, u svim zemljama članicama potiče se povećanje broja studenata za STEM zanimanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika). Korlević je svjestan koliko je znanost važna za djecu i za jačanje gospodarstva zemlje.
Djeca se moraju odlučiti što će u životu raditi, a znanost im se može činiti kao nešto komplicirano, sve drugo je lakše i ljepše od toga. U znanosti, međutim, postoji nešto što je i filozofija i ljepota i izazov, a to je astronomija. Ako se nekome ponudi astronomija kao uvod, onda će reći: 'Dobro, onda se isplati raditi i na fizici i matematici, samo da bismo mogli ostati u nečemu tako inspirativnom kao što je astronomija'. Astronomija je, zapravo, jako lijep mamac na udici koja se zove znanost i tehnologija - objašnjava Korlević.
Djeci
Roditeljima
Mnogi su bivši učenici Korada Korlevića, motivatora i omiljenog predavača, stekli ugled na svjetskoj znanstvenoj sceni, postali stipendisti prestižnih svjetskih fakulteta, sudionici projekata ili voditelji laboratorija u raznim granama znanosti, što je najbolji dokaz da je ispunjena misija višnjanskih edukacijskih programa.
Uz Marija Jurića, doktoranda s Princetona i dobitnika NASA-ine stipendije, to su i Silvija Gradečak, predavačica na najpoznatijem svjetskom tehničkom fakultetu Massachusetts Institute of Technology (MIT), Marina Rejkuba, astronom European Southern Observatoryja, ili pak Marina Brozović, znanstvenica koja radi na otkrivanju opasnih asteroida u Jet Propulsion Laboratoryju u Pasadeni.
Edukacije se provode od 1989., a broj učenika na godišnjoj razini povećao se s tridesetak u počecima na današnjih 140. Pristup koji je odabran, kako kaže Korlević, ono je što Amerikanci zovu "hands on".
Oni, dakle, ne gledaju znanost, nego rade znanost. Učenici su asistenti u projektu, oni pišu kod, brinu o podacima. Djecu koja prođu našu edukaciju pokušavamo pripremiti ne da budu samo znanstvenici, nego i edukatori, lideri u znanosti i tehnologiji. Mnogi koji su osamdesetih i devedesetih godina dolazili u Višnjan danas su nositelji projekata ili voditelji laboratorija u svijetu - kaže Korlević.
Projekt koji je nevladin i neprofitabilan, kaže, postoji zahvaljujući entuzijazmu, velikom broju prijatelja i mentora koji dolaze u Višnjan. Riječ je o gotovo sto ljudi koji brinu o projektu.
Glavno 'poslanje' Astronomskog društva je edukacija. Da bismo se mogli baviti znanošću s učenicima, mi smo zbilja 'odradili' znanost, tako da se bavimo astronomijom, i to ozbiljno. Kad se pogleda broj otkrića prema veličini zvjezdarnice i budžetu, mislim da smo svjetski fenomen. Kad uzmemo u obzir asteroide i male planete, imamo više od 1400 otkrića. Ako ubrojimo i promjenjive zvijezde i meteorske potoke, onda je to jednostavno nevjerojatno - kaže Korado Korlević.
Među predavačima i mentorima u Višnjanu bilo je astronoma svjetske klase, astronauta, vrhunskih biologa, genetičara, ali i sportaša i glazbenika.
Ljudsko stvaralaštvo u svojoj punini nije tako usko i ne može se ograničiti na astronomiju ili znanost. U svim svojim oblicima ljudsko stvaralaštvo je inspiracija. Osoba koja je nešto postigla u životu može djecu naučiti kako se motivirati za postignuće, kako ustrajati, kako izdržati kad ti je teško u životu, jer su svi oni to prošli. Neke od najboljih prezentacija djeci održali su, recimo, Ivica Kostelić i Gibonni – dodao je Korlević.
Prema podacima na stranici Minor Planet Discoverers, Korlević je 18. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U razdoblju od 1996. do 2001. otkrio ih je 947, a sudjelovao je u otkriću još 110 asteroida. Zvjezdarnica Višnjan po broju otkrivenih asteroida jedna je od dvanaest najproduktivnijih svjetskih zvjezdarnica svih vremena. U zvjezdarnici Višnjan otkrivena su tri kometa, a dva su dobila prezimena prema onima ljudima koji su ih otkrili - jedan je nazvan po Korleviću, a drugi po Korleviću i Mariju Juriću, 36-godišnjem astronomu i astrofizičaru koji je jedan od bivših sudionika višnjanske škole. Jurić je doktorand s Princetona, dobitnik NASA-ine stipendije za istraživanja u astronomiji i astrofizici u programima Einstein, Hubble i Sagan za 2009. i profesor na Sveučilištu u Washingtonu.
U funkciju je stavljena stara zvjezdarnica u Višnjanu, a nova, na lokaciji u Tićanu, tri kilometra od Višnjana, sagrađena je krajem 2000. godine. Zvjezdarnica od 2005. djeluje kao astronomski institut. Zabilježila je 1750 otkrića asteroida, od čega ih je s primarnim oznakama oko 1400.
Godinu dana nakon osnivanja školske sekcije u Višnjanu dio nastavnika na čelu s Petrom Radovanom i srednjoškolci Ivo Fatorić i Korado Korlević osnivaju udrugu građana - Astronomsko društvo Višnjan. Prvi je teleskop izrađen u Višnjanu, promjera zrcala 140 mm, u funkciji već od 1977. godine, a 1980. nadograđen je prostor za teleskop i dovršena kupola te nabavljen veći objektiv iz SAD-a.
Astronomsko društvo Višnjan počinje provoditi programe edukacije djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Među tisućama djece koja su prošla edukaciju mnogo je današnjih uspješnih znanstvenika koji rade u istraživačkim laboratorijima i na svjetskim sveučilištima.
10201 Korado je asteroid s periodom ophoda oko Sunca od 3.25 godina. Otkriven je 7. srpnja 1997. iz mjesta Farra d'Isonzo u Italiji. Dobio je ime po hrvatskom astronomu Koradu Korleviću.
Facebook
Twitter
Mobile Jutarnji
