Potrošači će ponovo rušiti sve rekorde na Black Friday, koji ove godine pada 27.studenog i na mnogim je tržištima veliki ulazak u blagdansku šoping groznicu. Britanci će ove godine samo u tom jednom danu potrošiti 1,6 milijardi funti ili 300 milijuna funti više nego prošle godine. U Americi, gdje je sve i krenulo, potrošnja bi trebala dosegnuti 12,6 milijardi dolara. 

Novi trendovi koji mijenjaju globalno tržište maloprodaje utjecati će i na tradicionalan Black Friday: veliki dio prodaje seli se na online kanale, potrošačima su na raspolaganju silne aplikacije s ponudama i popustima, kupci žele personalizirani pristup, a ključni kriterij kod odabira poklona biti će cijena. Samo Amazon na prošlogodišnji Crni petak u 24 sata primio je narudžbe u vrijednosti od 5,5 milijuna dolara i prodavao 64 proizvoda u sekundi.

U Hrvatskoj su pojedini trgovci preslikali zapadni trend i prije nekoliko godina uveli slične rasprodaje poput Konzumovog Ludog petka koji se odvija nekoliko tjedana prije američkog. Rasprodaja s popustima do 70 posto koji traju samo jedan dan je isplativa pa ljudi čekaju pred trgovinama prije otvaranja da uhvate najbolje proizvode jer znaju da će se neke stvari vrlo brzo rasprodati zbog povoljne cijene.

Cijeli trend i krenuo je u Americi. Black Friday uveli su trgovci koji su u petak, dan nakon američkog blagdana Dan zahvalnosti, koji se tradicionalno provodi uz pečenu puricu kod kuće s obitelji, snizili cijene i tim danom simbolično otvorili blagdansku sezonu kupovanja.

Nekoliko je teorija kako je uopće nastao potrošački Black Friday ili Crni petak. Jedna od teorija jest da su trgovci najveći dio godine poslovali s gubicima, a onda profit ostvarivali isključivo tijekom blagdanske sezone kupovanja koja bi započela odmah nakon Dana zahvalnosti. Trgovci su zbog toga simbolično u računovodstvenim evidencijama, koje su se ispisivale ručno, upotrebljavali crvenu tintu za razdoblje tijekom kojeg su poslovali s minusom, a crnu tintu za blagdanski dio godine koji im je donosio profit. Po toj teoriji upravo je Crni petak dan koji je označavao veliki ulazak u dio godine koji je trgovcima nosio dobit.

Osim teorije crne tinte koja je stara nekoliko desetljeća, još ih je nekoliko kako je ustvari nastao Crni petak. Povjesničarka Nancy Koehn s Harvarda otkrila je da se izraz Black Friday pojavio još 1950-tih godina. Mnogi radnici izostajali su s posla dan nakon Dana zahvalnosti zbog navodne ili stvarne bolesti pa su poslodavci taj dan prozvali Crnim petkom. Treća je pak teorija da su ga crnim prozvali sami zaposlenici jer je riječ o napornom i dugačkom danu za trgovce koji moraju odraditi bezbroj kupaca koji upravo u šopingu odluče nadoknaditi to što su dan ranije Dan zahvalnosti proveli kod kuće sa svojim obiteljima.

Ta se pak teorija djelomično poklapa i s onom iz 1960-ih. Naime, izraz Black Friday pojavio se i 1960-ih kada su policajci iz Philadelphie tako prozvali dan nakon blagdana zbog ogromnih gužvi u prometu i trgovinama.

Koja god teorija na kraju bila istinita u svakom slučaju riječ je o danu koji i danas, prije svega u Americi, označava veliki ulazak u razdoblje blagdanske šoping groznice kupovanja. Mnoge američke države Crni petak proglasile su neradnim iako nije riječ o službenom američkom blagdanu. I u državama u kojima taj dan nije neradni mnogi poslodavci svojim zaposlenima nude slobodan dan. Naravno, ne i onima koji rade u trgovinama koje se posljednjih godina otvaraju sve ranije čak u četiri ili pet ujutro. Satima prije toga mnogi stoje u redovima s ciljem da uhvate televizor za stotinjak dolara. S obzirom na popuste koje trgovci nude kupcima je Crni petak isplativiji čak i od božičnih rasprodaja. Na najvećim popustima uvijek su elektronička oprema i igračke.

Tradicionalno američki Crni petak po potrošnji je proteklih nekoliko godina najviše prihvatila Velika Britanija. U posljednjih pet godina sve više trgovaca nudi rasprodaje na Black Friday i u Indiji, Kini, Australiji, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Na mnogim od tih tržišta ipak je to daleko od američkih šoping stampeda tim više što europski trgovci glavne popuste top proizvoda ipak nude nakon blagdana.

Cijela psihologija ide za tim da su u krivu oni koji blagdansku kupovinu obavljaju u zadnji tren pred same blagdane kada su gužve najveće I kad imaju najmanje vremena.

Da bi privukli kupce mnogi trgovci s najboljim ponudama kreću upravo na Crni petak. Pripreme za ovu godinu u velikom su zamahu pa je primjerice samo u zadnjem tjednu listopada u Veliku Britaniju uvezeno 77 tisuća laptopa koji su među najtraženijom robom na popustima.

Na tom su potrošačkom trendu nastale mnoge aplikacije koje kupcima omogućavaju detaljan pregled proizvoda i popustima koji im se nude. Lani su britanski potrošači na Crni petak online potrošili 810 milijuna funti ili gotovo 9.400 funti u sekundi. Ove se godine očekuje da će internet kupovina britanskih potrošača premašiti milijardu funti i srušiti sve rekorde u periodu od 24 sata. Ukupna online blagdanska potrošnja Britanaca trebala bi tijekom pet predblagdanskih tjedana dosegnuti 4,9 milijardi funti. Mnogi web trgovci stoga će ranije objaviti popuste i pozivaju potrošače da se registriraju i rezerviraju tražene proizvode ranije.

S obzirom na sve veću online potražnju trgovci su 2005.godine uveli i Cyber Monday, koji je ustvari online inačica za Black Friday, a koji ove godine pada 30.studenog. Na taj dan kupci mogu računati na najveće popuste kod kupovine online.

U Hrvatskoj se očekuje da će potrošnja u blagdanskom prosincu i ove godine dosegnuti oko 11 milijardi kuna što je oko 30 posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju koja tijekom godine iznosi između osam i devet milijardi kuna. Rekord je srušen 2008.godine s potrošnjom u prosincu od 12,5 milijardi kuna.

Pojedini trgovci tek su proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj počeli uvoditi popuste na Black Friday ili pak različite inačice poput Ludog petka koji je uveo Konzum, a koji se događa već sutra, 13. studenog.

Hrvati vole brandove i tehnološki napredne proizvode i za njih su spremni izdvojiti novac, ali većini će potrošača zbog ograničene kupovne moći cijena biti glavni kriterij kod odabira proizvoda i za ove blagdane – kaže Ivan-Damir Anić, znanstveni savjetnik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta koji se bavi maloprodajnim tržištem i ponašanjem potrošača.

S Crnim petkom ili bez njega financijski savjetnici potrošače savjetuju da dio kupovine prebace i na studeni te na taj način troškove rastegnu na dva mjeseca. Kupce pritom upozoravaju da je za blagdane realno potrošiti do 30 posto mjesečnih primanja kojima raspolaže kućanstvo I zato je bolje kupovati na popustima. Nadalje, uz konkretan popis proizvoda za kućanstvo i poklona koje planirate kupiti za blagdane treba odrediti ukupan iznos planirane potrošnje i odrediti koliko će novca potrošiti gotovinom, a koliko karticama. Idealno je kupovinu obavljati tijekom studenog i početkom prosinca i na taj način izbjegnuti sindrom kupovine pod stresom i u zadnji tren.